Od HDZ FREE do HDZ tri: Korčula se vraća na početne postavke

U svibnju 2021. godine Korčula je nakon izborne noći postala „HDZ free“ otok, četiri godine nakon, u jednom gradu i dvije općine vraćaju se na stare postavke.

Korčulani su 2021. godine u Gradskom vijeću HDZ-u i partnerima osigurali šest vijećnika, SDP-u i partnerima pet, korčulanski Možemo osvojio je jedan vijećnički mandat kao i Most. Koalicijom SDP-a, Možemo i Mosta, Vijeće je osiguralo stabilnu većinu, a dodatni bonus bila je pobjeda Nike Silić Maroević nad ondašnjim kandidatom Andrijom Fabrisom za 65 glasova (Silić Maroević osvojila je 1516 glasova, dok je Fabris osvojio 1451 glas).

Četiri godine kasnije Korčulani su glasovali bitno drukčije, HDZ-ova lista s partnerima osvojila je sedam vijećničkih mandata osiguravši većinu u Vijeću. SDP je osvojio pet mandata, Možemo jedan, a Most je nestao s političke scene. Utrka za gradonačelnika/cu još nije gotova, HDZ-ov Jeričević je osvojio 1447 glasova, a SDP-ova Silić Maroević 1318 glasova pa borbu nastavljaju u drugom krugu. Kad Silić Maroević pribrojimo glasove kandidatkinje Možemo, Jeričević je za pobjedu u prvom krugu ostao kratak za točno 50 glasova.

Pregledom u izborne arhive Grada Korčule, do danas nije zabilježen sličan uspjeh bilo koje kandidacijske liste. Po prvi put u povijesti neka lista, u ovom slučaju HDZ, HSS, HSP AS, HSU, nema potrebe za (ne)formalnim koaliranjem kako bi osigurali stabilnu većinu i konstituirali Vijeće. Uzeli smo u obzir i broj vijećnika, dok je Lumbarda bila administrativno dio Grada Korčule, Vijeće je imalo 25 članova. To se promijenilo 1997. godine kad je Vijeće imalo 15 članova i to sve do 2021. prve kad su na snagu stupile izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi pa danas Gradsko vijeće Korčule, sukladno broju stanovnika, ima 13 članova. Možemo reći da se HDZ na lokalnu političku scenu vratio pompozno, na velika vrata.

Smokvica se vratila na HDZ-ove postavke još na prijevremenim izborima u kolovozu prošle godine, a u nedjelju je to i potvrđeno po drugi put. Priča o mladom vinaru, HDZ-ovom načelniku Općine Smokvica prigodna je za scenarij filma. Ljubo Kunjašić je kao mladić, nezadovoljan dugim i tromim HDZ-ovim vodstvom općine u središtu otoka Korčule, bio predvodnik nezavisne liste te izopćenik iz HDZ-a po vlastitom izboru. Budući da je u dva mandata, na različite načine, podupirao SDP-ovog načelnika Kuzmu Tomašića, kad je Smokvica završila na koljenima, a Tomašić u istražnom zatvoru, preuzeo je odgovornost smatrajući to svojom dužnosti budući da politička priča koju je podržao nije dobro završila. Vratio se prvo Kunjašić sam na HDZ-ove postavke, a onda i Općinsko vijeće jer ni na prijevremenim izborima u kolovozu, ni na lokalnim izborima u nedjelju, nije imao protukandidata. Nitko se, naime, ne želi gurati na čelo posrnule općine, osim mladog vinara koji je životno i profesionalno ostvaren na sve moguće načine pa ne skriva da je ulogu načelnika preuzeo jer mu je tako nalagala čast kao i ljubav prema rodnom mjestu.

Nakon tri mandata, načelničke kopačke o klin objesio je i donedavni načelnik Općine Blato Ante Šeparović. Nekadašnji HDZ-ov načelnik u jednom mandatu, još je dva puta osvajao pravo na vođenje Blata kao nezavisni kandidat. Prije četiri godine vodila se velika borba u drugom krugu između njega i kandidatkinje HDZ-a Franciske Jurišić Bačić. Jurišić Bačić tad je u prvom krugu osvojila više od 44 posto glasova, a Šeparovića gotovo 29 posto, no u drugom krugu je pribrojio i glasove SDP-a što mu je osiguralo pobjedu. Iako je pobijedio u utrci za načelnika, Šeparović pune četiri godine nije imao većinu u Općinskom vijeću što je bilo i više nego zanimljivo za pratiti. Zanimljivo svima osim Blaćanima, kažu da je to tortura za mjesto i sve stanovnike posebne vrste.

To je promijenio novi, mladi HDZ-ov načelnik Jurica Petković, inače ravnatelj DZ Ante Franulović Vela Luka. Ne samo da je promijenio, već je pobijedio s nadmoćnih 1054 glasa u prvome krugu, iza sebe je ostavio Šeparovića te kandidata SDP-a Nikicu Prižmića. HDZ je i prije četiri godine osvojio sedam vijećničkih mandata, a uspjeh su ponovili i u nedjelju osiguravajući tako i apsolutnu većinu u Općinskom vijeću.

Jeričević, Kunjašić i Petković predvodnici su novog, modernog i rebrendiranog, otočnog HDZ-a koji se vraća na vlast. Pogledom na njihove liste, jasno je da napuštaju zastarjele političke filozofije vlasti, okreću se i stranačkim i nestranačkim članovima, pokušavaju okupiti dobre i vrijedne timove te iskoristiti četiri potentne godine uz dobre političke i društvene veze.

Vertikala vlasti danas je ozloglašeni izraz iako za to realno nema razloga. Politika kakva je nekad bila drastično je mijenja dolaskom Europske unije i društvenih mreža, teško je i usporediti lokalne izbore recimo 2017. godine s 2025. Uloga (grado)načelnika danas nije strahovlada, pogodovanje i ispijanje kave u ponedjeljak ujutro, ta vremena su prošla. Vođa lokalne samouprave danas mora realizirati projekte transparentno i pošteno ili će mu za vrat sjesti novinari, a uskoro će ga kazniti i birači – i to je najbolje od svega! U tom smislu, vertikala vlasti može biti samo plus i bonus, nikako nešto loše ili blasfemično.

Mnogi tvrde kako vertikala vlasti osigurava prednost onim jedinicama lokalne samouprave u kojima je na vlasti HDZ, no baš na otoku Korčuli imamo primjer da to nije točno.

Mlada SDP-ova, velolučka načelnica Katarina Gugić mete sve protukandidate pred sobom već treće lokalne izbore za redom. Prije četiri godine uvjerljivom pobjedom u prvome krugu ostavila je iza sebe HDZ-ovu Maju Zlokić i HSS-ovog Nikšu Petkovića. Ove je godine, s više od 290 glasova razlike, nastradao HDZ-ov Josip Burmas, a Gugić je po prvi put osigurala i većinu u Vijeću sa sedam vijećničkih mandata. Ne bi Katarina Gugić to uspjela da iza sebe nema fantastične rezultate na čelu najveće otočne općine. Njoj vertikala vlasti nije naštetila budući da je niti u jednom mandatu nije imala. Također ćete je rijetko kad čuti da odgovornost prebacuje na HDZ, županiju ili Vladu, što je redovita naracija još uvijek aktualne gradonačelnice Korčule. Dapače, svoje političke veze koristi mudro i logično na dobrobit Velolučana koji su svoje mišljenje pokazali u nedjelju.

HDZ-ov mladi, urbani val ipak nije zahvatio najistočniju otočnu Općinu Lumbardu. Tamo se s mladom nezavisnom načelnicom Marijom Klisurom, koja predvodi SDP-ovu listu, utrkuje HDZ-ov veteran Anto Bezek i utrku će nastaviti u drugom krugu. Bezek je bio zamjenik HDZ-ovog dugogodišnjeg načelnika Igora Kršinića koji mu je u nedjelju oduzeo priličan broj glasova s čime ga je „natjerao“ na kolaciju.

Ako se vratimo četiri godine unazad sjetit ćemo se neviđene drame s prebrojavanjem listića nakon koje je Klisura pobijedila Kršinića za samo deset glasova. SDP je tada osvojio četiri mandata što su ponovili i ove godine. Zanimljivo je kako je 2021. godine HDZ osvojio četiri vijećnička mandata dok su ove godine pali na tri, a preostala dva „ukrao“ je Kršinić koji umjesto HDZ-a danas predvodi lumbarajski HSU. Jedan mandat 2021. godine osvojila je HSLS-ova Fani Kršinić koja je danas nestala s političke scene. Bezek i Kršinić, kao nekadašnji zamjenik i načelnik, najavili su koaliciju u Vijeću, a vjerojatno i u drugom krugu izbora, no ta je bitka i dalje neizvjesna. U svakom će se slučaju lumbarajski HDZ morati ugledati na Korčulu, Smokvicu i Blato žele li bolje rezultate.

Također je važno istaknuti da je na otoku Korčuli zabilježena jedna od najvećih izlaznosti u povijesti lokalnih izbora. Dok je prije četiri godine izlaznost bila od 45 do 55 posto, ove je godine gotovo u svakoj jedinici lokalne samouprave zabilježeno više od 60 posto. Tu prednjači Blato s više od 66 posto birača koji su obavili svoju građansku dužnost dok je najmanje glasovalo u Smokvici. Ipak, smokviških, ili bolje reći Kunjašićevih 48 posto je veliki znak podrške i odobravanja Smokvičara budući da je bio jedini kandidat.