VINOGRADARI NA NOGAMA Pošip pretrpio značajnu štetu u Čari, Grk ostao neoštećen

Nagli ugriz zime zahvatio je cijelu Hrvatsku pa tako i otok Korčulu što je izazvalo zabrinutost među vinogradarima i vinarima. Kako za sad doznajemo s terena, temperaturni pad najviše se osjetio u Čari gdje je zabilježeno više od tri stupnja ispod nule, osjetio se i u Smokvici, manje u Blatu, a Lumbarda je ostala gotovo netaknuta. 

„Jedan mraz – godina prazna“ mudra je izreka naših starih kojom opisuju neizvjesnost i krhkost vinogradarskog života. Iako vinogradari i vinari na Korčuli još uvijek vjeruju da godina ipak neće biti prazna, nagli mraz prouzrokovao je ozbiljnu štetu autohtonoj sorti vinove loze pošip koja raste u središtu otoka, u Čarskom i Smokviškom polju. Lokalni vinari su zabrinuti, ovakvi vremenski uvjeti mogli bi ozbiljno utjecati na kvalitetu i količinu uroda ove godine.  

Vinova loza, uključujući sorte pošip i grk, ulazi u fazu vegetacije kad prosječne dnevne temperature dosegnu više od deset stupnjeva, a nekoliko dana prije pada temperature na Korčuli su prelazile i dvadeset stupnjeva. Baš kad su mladi pupovi ugledali svjetlo dana, ofurio ih je mraz, a razmjeri štete vidjet će se tek za tjedan dana. 

Fotografiju na kojoj se vide ozebli pupovi pošipa ustupio nam je Željko Tomić, vlasnik Vinarije Todor iz Čare. Željko je, malo je reći, zabrinut i zlovoljan, a pritom i umoran budući da je dvije cijele noći proveo u vinogradu. Sinoć je, kaže, u Čarskom polju oko tri sata ujutro bilo krcato vinogradara, da je kojim slučajem bio dan, činilo bi se da je jematva. 

„Na pojedinim mjestima ozeblo mi je i 50 posto loze, a čini mi se na razini Čare da je ozeblo od 20 do 30 posto. Da sad inzistiramo na procjeni nepogode, nema smisla, što je – tu je. Bilo je izrazito toplo, loza je vrgla pupak, a onda je uslijedio nagli mraz, ali navikli smo. Nema smisla plakati, nadam se da neće biti gore od ovoga. Jematva neće biti kakva je planirana, dio uroda je izgubljen nepovratno, moramo prihvatiti situaciju“, miri se Željko. 

Željko nam je ispričao kako je u polju u ranojutarnjim satima vidio više neobičnih situacija. Na nogama je bio od dva do šest ujutro, oko tri je temperatura naglo pala pola stupnja ispod nule, no još je veći problem napravila vlaga. U 25 minuta, priča nam nevoljko Željko, okrenulo je na tramuntanu, a vlažnost zraka je s 30 posto skočila na 65 posto. Vlaga se u doticaju s hladnim zrakom kondenzira i pada na tlo, no ozebli su pupovi do 60 centimetara iznad tla! Osim toga, nastradao je vinograd prema Pupnatskoj luci koji inače nikad ne ozebe, tamo je Željko izgubio oko 50 posto uroda dok je na predjelima na kojima je očekivao štetu, ozeblo samo desetak posto. Brojni su vinari sinoć palili vatru u poljima ne bi stoplili i sačuvali barem malo osjetljivih pupova. 

Što se zapravo dogodilo objasnio nam je enolog Black Island vinarije Merga Victa iz Smokvice. Inače rodom Blaćanin, Mirošević poznaje otočna polja kao svoj dlan. 

„U Čari su zabilježena -3 stupnja, čak i niže, u Smokvici su temperature bile ipak malo više dok u Blatu veće štete nema, tamo se temperatura nije spuštala ispod 5 stupnjeva. Polja možete zamisliti u obliku teće, hladni zrak se akumulira i po bonaci pada na tlo. Međutim, ako ima malo vjetra, raznijeti će hladni zrak oko loze što će rezultirati ofurenim pupovima i iznad tla. Zapravo, loza pozebe mjestimično“, objasnio je Mirošević.

Mirošević napominje kako još nije vrijeme za paniku, vinova loza trenutačno je u fazi vunastog pupa, dio koji sačinjava budući urod još nije propupao u cijelosti. Baš zato će se prava šteta moći procijeniti s odmakom od, otprilike, tjedan dana. 

Također objašnjava da tradicionalno paljenje vatre, kojem vinogradari posežu u nedostatku drugih mjera, realno nema učinka. Paljenje je uobičajena mjera zaštite protiv mraza, no svrha je dimljenje, a ne isijavanje topline za podizanje temperature, budući da dim stvara zaštitni sloj između hladnog zraka i loze. Dimljenje je mjera koja se provodi drugačije od tradicionalnog paljenja, s puno više malih krijesova u vinogradima. 

Ipak, nakon svih tih sati truda i rada u polju, brige za vinovu lozu, pogrbljenih leđa i ispucanih lica, za urod o kojem ovisi kruh brojnih otočnih obitelji, vinogradari nisu mogli ostati skrštenih ruku. U trenucima kad vam mraz u polju uništava urod o kojem ovisi vaša budućnost, lakše je po hladnoći cijelu noć spašavati što se spasiti da, nego spavati u toplom krevetu pa makar i neučinkovitim metodama.  

S tim se slaže i Ivan Batistić Zure, najveći proizvođač autohtone sorte grk u Lumbardi na istočnom dijelu otoka. Lumbarajsko polje je uz more pa su i temperature osjetno više, a na južnim padinama Defora gdje Zure ima najviše loze, mraza nema. Ozebla je samo loza na predjelu Mindel i to manji dio. 

„Tu se dogodi da loza pozebe i zato se jedno vrijeme nije ni sadila. Mraz je ofurio jedan dio loze, no tu sadim muškat čija je vegetacija tek počela probijati budući da vegetira kasnije i od grka i od pošipa. Defora nije kotlina pa tamo mraza nema, tamo strahujemo od suše i grada. U svakom slučaju, sretan sam što nije gore“, poručio je Batistić.

Dora Lozica