Čija je menestra bolja, konavoska ili primorska?

Nezaobilazno jelo na nasem stolu našeg kraja u zimskim mjesecima je zelena menestra. Miris je to koji nas vraća u djetinjstvo. Zelena menestra još je jedan gastronomski specijalitet s popisa tradicionalnih, autohtonih jela dubrovačkoga kraja. U povijesnim spisima spominje se još od daleke 1580. godine i to kao izvorno konavosko jelo.

Tako je tradiciji u čast nastalo i natjecanje u kuhanju zelene menestre koja se odvija u okviru manifestacije Mirisi Božića u Konavlima. Na inicijativu Udruge kuhara Dubrovačko-neretvanske županije zelena menestra treba se naći na UNESCO-vu popisu zaštićene nematerijalne baštine.

Provjerili smo koja je razlika u spravljanju konavoske i primorske zelene menestre. Ivo Mujo iz udruge Agroturizam Konavle ističe kako je zelena menestra uistinu tradicijsko konavosko jelo kojim se ponose sve Konavoke i Konavljani. Nije to jelo koje se priprema samo u Konavlima, slične varijante imamo i u Župi Dubrovačkoj, Primorju i u Hercegovini.

“U arhivi postoji jedan dokument koji potvrđuje da se u Konavlima spravlja odlična zelena menestra, pa se mi u Konavlima još više ponosimo s time. Drago nam je da su svi Konavljani opet prihvatili i s gustom pripremaju to jelo za sebe, svoje prijatelje i goste. Također nam je drago da ljudi svake godine u sve većem broju dolaze u Konavle upravo kušati to jelo koje se ne može jesti u restoranima, zapravo ne može se jesti u obliku u kojem se priprema u Konavlima“, poručio je Ivo Mujo.

Sve je to zapravo iz razloga što priprema tradicijske zelene menestre zahtijeva bitne namirnice.

“Najbitnije je da je to domaće sušeno meso, ne industrijsko kupljeno. Sušeno na ognjištima i soljeno na tradicijski način, i sve po recepturama koje su radile naše bake. U konavosku zelenu menestru ide više vrsta mesa,štuk od pršuta, komad pancete, svinjske glave, kobasice koje se pripremaju sada za Božić te kaštradina koja je također sastavni dio zelene menestre. I naravno tri vrste kupusa u kojem prevladava raštan kupus i krtola“, odao je tajnu Ivo Mujo.

Dakako, razlikuje se od drugih vrsta menestri, ističe Mujo, najviše iz razloga jer je rade Konavoke, koriste konavoske proizvode, a svaka konavoska obitelj ima svoju vrstu recepta.

Slična situacija je i u Primorskom kraju. Kako se pravi primorska zelena menestra otkrila nam je jedna baka iz Visočana, Klare Vojvodić.

“Primorska zelena menestra sastoji se od više vrsta mesa, što više mesa to bolje. U nju ide samo jedna vrsta kupusa, domaći kupus raštika. Meso se kuha sat do dva, što zavisi o vrsti mesa. Kad je meso skuhano izvadi se iz lonca u jednu zdjelu. Kada voda nanovo prokuha ubaci se kupus koji se kuha otprilike desetak minuta, ne više. Razlog tome je ako je više masti on se sam od sebe rastopi. Nema nikakvih drugih dodataka“, kazala je Vojvodić.

Zelena menestra je obožavana i u Župi Dubrovačkoj. Zapisano je kako Župljani, odvjeka ratari i uzgajivači sitne stoke od plodova svojih težačkih ruku spravljahu zelenu menestru.

Servira se toplo složeno suho meso i kobasice na plitici (tacni), a kupus u dubokoj zdjeli s malo tekućine. Neizostavni začin u Župi pri uživanju u menestri je freško (svježe) izvađeni i izgratani (naribani) hren. Čaša domaćeg crnog vina je sjajan epilog objeda od menestre.

Kate Lujo