Škorić o najvažnijem prometnom projektu u županiji: Brza cesta neće razrovati pola Srđa, Hrvatske ceste ništa ne skrivaju

U tijeku je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš ceste Dubrovnik-Zračna luka (Čilipi), a večeras u OŠ Mokošica se održava zbor građana Rijeke Dubrovačke na temu izgradnja brze ceste. Riječ je o važnom koraku prema unaprjeđenju infrastrukture Dubrovačko-neretvanske županije.

O detaljima ovog projekta razgovarali smo s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem koji je pojasnio glavne zaključke Studije utjecaja za okoliš.

“Stručno povjerenstvo za procjenu utjecaja na okoliš ocijenilo je Studiju cjelovitom i stručno utemeljenom. Uz primjenu mjera zaštite i programa praćenja stanja okoliša koju će propisati stručno povjerenstvo, zahvat će biti prihvatljiv za okoliš, odnosno od svih ponuđenih varijanti bit će odobrena varijanta koja najmanje utječe na sam okoliš. Standardna procedura izrade projektne dokumentacije zapravo uključuje usklađivanje projektne dokumentacije s rješenjem o prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite koje će se odrediti od strane stručnog povjerenstva, kao i program praćenja”, pojasnio je Škorić dodavši kako su Hrvatske ceste pred ugovaranjem izrade projektne dokumentacije koja će se raditi tako da zadovolji mjere zaštite.

Prihvaćene su smjernice UNESCO-a

Škorić je istaknuo kako je smisao Studije utjecaja na okoliš da se svi zahvati unutar okoliša učine prihvatljivim za sam okoliš. Dodao je kako je Studija utjecaja za okoliš uzela i smjernice od UNESCO-a po kojima su propisane sve mjere zaštite povijesne baštine. U tijeku je, istaknuo je Škorić, i izrada studije utjecaja na svjetsku baštinu, takozvana HIA studija čiji će rezultati također biti uključeni u izradu projektne dokumentacije. Kasnije će se studija uputiti UNESCO-u na odobrenje.

Škorić je komentirao reakciju arhitekta Marka Dabrovića koji je kazao kako će cesta “razrovati pola Srđa”.

“Morat ćemo napraviti određene zahvate u minimalnoj mjeri da bi se dobila prometnica koja je nasušno potrebna za Dubrovnik. Svi ti zahvati koji će se raditi na Srđu obrađeni su u Studiji za okoliš i tu će biti propisane mjere zaštite kao i sve ostalo. Neće se ‘razrovati pola Srđa’. Međutim, moramo biti svjesni u kakvom ambijentu i prirodnom okolišu moramo smjestiti tu cestu. To je vrlo uzak prostor između samog Dubrovnik, odnosno obalnog pojasa i granice s BiH. Mi nemamo drugog rješenja nego tu smjestiti cestu. Ona je U prostornom planu županije i zakon nas obvezuje da cestu gradimo prema prostornom planu”, precizirao je Škorić.

Hrvatske ceste su otvorenih ruku

Temeljni dokument koji je dao poticaj nastavku razvoja ovog projekta je glavni plan razvoja regije Južna Dalmacija.

“Pred ugovaranjem master plana sve opcije su uzete u obzir od kriterija sigurnosti cestovnog prometa, posebno s osvrtom utjecaja na okoliš, emisije stakleničkih plinova i do brojnih građevinsko tehničkih elemenata vođenja trase. S obzirom na to da znamo da trasa ima status brze ceste, na osnovu svega toga je odabrana ova varijanta”, kazao je Škorić.

Večeras će predstavnici Hrvatskih ceste, uz gradske i županijske čelnike, biti prisutni za Zbor građana Mokošice koji je organiziran na zahtjev gradonačelnika Frankovića.

“Mi do sad nismo sudjelovali na zborovima građana. No, temeljem dogovora s gradonačelnikom želimo poručiti kako ništa ne skrivamo. Želimo da javnost bude upoznata s tim da su Hrvatske ceste poduzele sve što zakon predviđa da bi se ovakvi objekti gradili na prihvatljiv način. Naravno da se ne može napraviti cesta u smislu da se ne intervenira u sam okoliš. Ovim putem želimo građanima pokazati da smo otvorenih ruku i da sve što radimo, radimo u najboljoj namjeri i s najmanje mogućim intervencijama u okoliš. Sve mjere koje će biti propisane, bit će propisane od stručnog povjerenstva u kojima sjede znanstvenici, stručnjaci i ostali”, uvjerljiv je Škorić.

Procedura je jasna – javna rasprava će trajati do 14. rujna i svi zainteresirani građani i organizacije pozvani su da sudjeluju u raspravi te da svojim mišljenjima, prijedlozima i primjedbama doprinesu kvaliteti ovog procesa. Nakon podnesenih prijedloga, izrađivač studije će odgovoriti na svaku.

Teško je precizirati rokove

“Ako stručno povjerenstvo koje ocjenjuje eventualno prihvati neke primjedbe, mi ih moramo akceptirati u projektnu dokumentaciju. Ako to bude u okviru postojećeg zahvata i trase s poboljšanjima samog monitoringa, tu nema intervencije u projekt. Intervenirati se može samo u mjere zaštite, a trasa ostaje ista. U slučaju da dođe do neke promjene koje iskaču izvan okvira prostornih planova, to bi značili dugoročno odgađanje samog projekta. Ipak mislim da do toga neće doći”, smatra Škorić.

Osvrnuo se i na rokove izgradnje brze ceste.

“Kad dobijemo mjere zaštite za okoliš nakon toga ćemo krenuti u izradu dokumentacije idejnog rješenja. Nakon toga idemo u izradu dokumentacije lokacijske dozvole kojom ćemo odrediti faznost izgradnje te ceste i svih onih cesta koje se priključuju na brzu cestu. Mi smo predvidjeli da taj rok izrade dokumentacije do lokacijske dozvole bude godinu i pol dana. Nakon toga ide projektiranje po dionicama gdje će se ići u projektiranje građevinske dozvole, što će odrediti lokacijska dozvola koja će definirati pojedine faze. Rok za lokacijsku dozvolu je 18 mjeseci, a poslije toga ide natječaj za glavni projekt i tu su rokovi do dvije godine , a nakon toga ide natječaj za radove. Nama je želja da svi radovi počnu što prije jer projekt ima sve atribute da što prije izradimo dokumentaciju i da osiguramo financiranje iz EU fondova. Teško je reći točne rokove jer rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš je ključno pa nakon toga možemo precizirati datume. Ako sve bude išlo prema planu, ako studija na okoliš bude dobra, ako izradimo dokumentaciju za lokacijske dozvole kroz dvije godine, to znači kako bi negdje u roku od tri i pol do četiri godine mogli početi s izgradnjom”, zaključio je za Jug info predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.