Ako se ovo dogodi, u utrci za ulaganje u lječilišni i wellness turizam svi će biti dobitnici

Rekonstrukcija Specijalne bolnice Kalos u Vela Luci vrijedna 9,1 milijun eura trebala bi se financirati putem NPOO programa za lječilišni i wellness turizam Ministarstva turizma, no kako to već biva, projekata je više nego što je dostupno bespovratnih eura. Prema pravilima natječaja, za sve projekte u jadranskom dijelu Hrvatske dostupno je tek 14,8 milijuna eura, o čemu smo pisali u prvom nastavku.

Osim Kalosa, naime, u utrci za bespovratne eure su i Specijalna bolnica Biokovka u Makarskoj, Specijalna bolnica Biograd na Moru, Klinika za ortopediju Lovran, opatijska i crikvenička Thalassotherapija, da nabrojimo samo neke od njih.

Međutim, u ovoj žestokoj utrci mogao bi se dogoditi totalni preokret – umjesto jednog ili dva pobjednika i puno gubitnika, ovo je utrka u kojoj bi svi mogli pobijediti.

Pozitivan učinak

Recept za pobjedu krije se u analizi Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) koja je pokazala da ulaganje u lječilišni i wellness turizam ima veliku dugoročnu isplativost i vrlo pozitivan učinak na BDP.

„Analiza je tako pokazala da se od sada raspoloživih 61,7 milijuna eura iz NPOO-a za lječilišni i zdravstveni turizam dugoročno, za 10 ili 20 godina može očekivati 2,8 postotno povećanje BDP-a u odnosu na 2021., a porast investicija od 13,3 posto”, istaknula je Maruška Vizek, ravnateljica EIZ-a na prezentaciji projekta početkom ožujka.

Važno je, dodala je, što te investicije ‘vuku’ i mnoge druge sektore, prije svega zdravstva, građevine, trgovine i poljoprivrede, ali i drugih, da bolje i više rade, zapošljavaju i bolje žive, jer se investicije u zdravstvenu infrastrukturu, uz one u prometnu, dugoročno najviše isplate.

Vizek je iznijela i kako je ukupni potencijal tih ulaganja oko 203 milijuna eura po katalogu projekta Ministarstva zdravstva, koji bi, kada se ostvare, imali učinak od gotovo dvije milijarde eura na BDP, ali to većinom nisu projekti vezani za turizam.

Iskorak u investicijama

Rekonstrukcija Kalosa, podsjetimo, podrazumijeva rekonstrukciju i prenamjenu dijela postojeće zgrade bolnice u lječilišni hotel, rekonstrukciju vanjskog bazena s tribinama, krajobrazno uređenje, izgradnju parkirališta, tematskih parkova, izgradnju novog bazena sa sunčalištem i ugostiteljskim objektom i drugih pomoćnih građevina.

Kao cilj investicije naveden je dodatni razvoj zdravstvenog turizma na otoku Korčuli i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, diverzifikacija turističke ponude otoka i dodatni razvoj gospodarstva, a to je upravo ono što kao ključne benefite navodi i ravnateljica Vizek.

S obzirom da je pretpostaviti da su i ostali projekti u tom segmentu pomno osmišljeni i realno planirani, ne bi čudilo da Vlada RH donese odluku o većoj alokaciji za Ministarstvo turizma i da se putem EU fondova u konačnici ostvari značajan iskorak u investicijama, a Hrvatska, otok Korčula i Dubrovačko-neretvanska županija velikim slovima upišu na europsku kartu lječilišnog i wellness turizma.