Dubrovnik već 20 godina “Prijatelj djece”: Imamo i Gradsko vijeće i dječjeg gradonačelnika

Dubrovnik ove godine obilježava 20 godina od kako nosi titulu Grad Dubrovnik – prijatelj djece. Žarko Dragojević, ravnatelj Centra za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik rekao nam je kako titula nije samo “plaketa”, nego okvir koji traži neprekidan rad, programe, ljude i slušanje onih najmlađih.

Obilježavanje obljetnice bit će danas, 26. veljače u prostoru TUP Dubrovnik, uz osvrt na dosadašnje projekte i razgovor o tome kako grad može biti još bolje mjesto za odrastanje.

Što u praksi znači “Grad prijatelj djece”?

Dragojević objašnjava da titula simbolizira zajedništvo djece i grada, ali još važnije – upućuje na partnerstvo u kojem se naglašava skrb za dobrobit djece, uz poštovanje dječjih prava.

“Djeca i mladi trebaju imati priliku utjecati na planove i aktivnosti koji se tiču kvalitete života.”

Naglašava da je od početka koordinator akcije Društvo Naša djeca Dubrovnik, dok je titulu dodijelila nacionalna organizacija Saveza društava Naša djeca.

Titula je, kako navodi, dobivena 4. veljače 2006. godine, a da bi je grad stekao morao je udovoljiti akcijskim kriterijima u deset područja skrbi za djecu. No važnije od samog dobivanja jest ono što je uslijedilo: nastavak postojećih i uvođenje novih programa, aktivnosti i projekata “za djecu i s djecom”.

Dječji glas koji ide “u lice” odraslima

Jedna od manje poznatih, a vrlo konkretnih praksi je Dječje gradsko vijeće, osnovano još 2005. godine. Dubrovnik svake godine bira dječjeg gradonačelnika ili gradonačelnicu, a mali vijećnici imaju priliku izravno govoriti gradskim čelnicima o onome što žele, što im treba i što ih muči.

“U lice mogu istaknuti sve ono što je njihova želja i potreba – i što bi željeli vidjeti u gradu.”

Govoreći iz osobne perspektive, Dragojević kaže da je Dubrovnik danas “ljepši” – s više šetnica, parkova i uređenih javnih prostora. Posebno ga raduje što se iz godine u godinu otvaraju i obnavljaju zelene površine, koje mladima trebaju postati mjesta druženja, razgovora i razmjene ideja.

Ističe i promjenu u ponudi sadržaja: nekad su dominirale sportske aktivnosti, dok su kreativne i umjetničke opcije bile teže dostupne. Danas, kaže, kroz Centar i brojne gradske ustanove i udruge djeca imaju “puno toga” – važno je samo pronaći što im odgovara.

Imamo ljude i sustav

Dragojević otvoreno govori da 20 godina kontinuiteta traži ulaganje – ne samo materijalno, nego i kroz ljude: stručnjake iz socijalnog rada, pedagogije, obrazovanja, ali i umjetničkih područja (likovno, drama, film), kao i tehničke kulture. Uz kreativne programe, važan je i segment psihosocijalne podrške te tema o kojima se u društvu mora govoriti.

Kada se osvrće na rezultate, Dragojević navodi da je tijekom 2025. godine zabilježeno više od 7000 korisnika kroz zatvorene radionice i javne manifestacije, te da se godišnje realizira preko 150 aktivnosti. Naglašava i važnu stvar za roditelje i djecu: aktivnosti su besplatne i dostupne, uz potrebu pravovremene prijave zbog ograničenog broja mjesta.

Za kraj, Dragojević kaže da bi volio da djeca za deset godina o Dubrovniku govore kao o gradu koji ih je inspirirao i potaknuo da šire obzore – kroz putovanja, obrazovanje i ideje iz svijeta – i da se dio tog iskustva vraća natrag u lokalnu zajednicu.

“Ključ je u učenju i u tome da se stalno nadograđujemo – ne samo za 10, nego i za 20 godina.”