Dubrovačko sveučilište dočekuje prve studente starije od pedeset, a ovo su najvažniji detalji

„Naravno, program će biti prilagođen trećoj životnoj dobi – od izbora kolegija do težine gradiva. ‘Studentima’ će biti ponuđen određeni broj kolegija, a oni će sami odlučiti žele li pohađati sve ili samo neke kolegije.“, objašnjava nam inicijatorica projekta Sveučilište za treću životnu dob u Dubrovniku, klinička psihologinja i profesorica Vesna Raguž Staničić.

Kako za sada stvari stoje, Dubrovnik će na jesen dobiti Sveučilište za treću životnu dob, a prvi studenti predavanja će slušati od 1. listopada. No, budući da još uvijek nisu svi datumi definirani, konkretne informacije o upisima i prijavama bit će dostupne uskoro.

„Sveučilište za treću životnu dob predstavlja izvrsnu priliku za naše sugrađane starije životne dobi da nastave učiti i ostanu mentalno, ali i općenito društveno aktivni. Prvo Sveučilište za treću životnu dob osnovano je 1973. godine u Toulouseu, a u Hrvatskoj je prvo takvo sveučilište otvoreno prije 35 godina u Zagrebu, a potom i u Rijeci. Bila bi nam iznimna čast i zadovoljstvo pridružiti se toj obrazovnoj inicijativi i omogućiti kvalitetan program za starije sugrađane“, objašnjava Raguž Staničić.

Nije cilj diploma, nego ostati mentalno zdrav

Sveučilište za treću životnu dob ne osposobljava ljude za neko zanimanje niti dodjeljuje diplome, ali to i nije cilj, već potaknuti ljude ove dobi na mentalnu aktivnost, što utječe na cjelokupnu kvalitetu života.

“Kroz učenje u starijoj životnoj dobi dolazi do očuvanja mentalne aktivnosti, ali i poticanja neuroplastičnosti mozga.”

„Radi se o pažljivo osmišljenom paketu kolegija za koji pretpostavljamo da će izazvati najveći interes među osobama treće životne dobi. Taj sadržaj temelji se na postojećim istraživanjima i iskustvima iz dvaju već postojećih sveučilišta za treću životnu dob u Hrvatskoj, ali i iz inozemstva.

Važno je istaknuti da kroz učenje u starijoj životnoj dobi dolazi do očuvanja mentalne aktivnosti, ali i poticanja iznimno važne sposobnosti mozga – neuroplastičnosti.
To je sposobnost mozga da se i dalje razvija, prilagođava i preuzima funkcije dijelova koji, zbog starosti ili drugih procesa, više ne mogu u potpunosti obavljati svoju ulogu. Kroz kontinuirano učenje moguće je učinkovito održavati kognitivne sposobnosti i kvalitetu života osoba treće životne dobi“, naglašava Raguž Staničić.

Učit će se jezici, psihologija i povijest Dubrovnika

Naravno, sve – pa čak i one koji neće upisati ovaj studij – zanima što će se tamo učiti i kakvi će kolegiji biti ponuđeni s obzirom na životnu dob. Kako doznajemo iz razgovora, učit će se dva strana jezika, povijest Dubrovnika, povijest umjetnosti te drugi kolegiji koji će se mijenjati prema interesima polaznika.

„Jedan od kolegija je informatička radionica, jer znamo da mnogi stariji sugrađani osjećaju određeni otpor, pa čak i strah, prema suvremenim informatičkim tehnologijama. U ponudi će biti i dva strana jezika – engleski i talijanski – jer znamo da učenje jezika snažno potiče mentalnu aktivnost i čuva kognitivne sposobnosti.

 

 

 

To je osobito važno za osobe treće životne dobi. Osim toga, nudimo i teme iz područja zdravlja, psihologije, kao i zanimljive kolegije poput povijesti Dubrovnika i povijesti umjetnosti. Također, predviđene su i kreativne radionice koje ćemo oblikovati u skladu s interesima polaznika. Važno je naglasiti da ovaj program nije kruto definiran. Pratit ćemo potrebe i želje naših polaznika te prema tome prilagođavati – dodavati nove kolegije, mijenjati ili uklanjati postojeće.“ kaže Raguž Staničić.

Studiranje će utjecati i na društveni život

 

Iako treća životna dob podrazumijeva osobe starije od 65 godina, kada je u pitanju pohađanje ovog programa, ta dobna granica će se pomaknuti, pa će studij moći upisati sve osobe od 50 godina nadalje. Ipak, osim što će studiranje potaknuti mentalnu aktivnost, ono će itekako utjecati na društveni život osoba koje pohađaju studij. Time će se prevenirati jedan od vodećih problema ove skupine ljudi, a to je usamljenost, objašnjava Raguž Staničić.

„Iako Sveučilište za treću životnu dob ne nudi formalnu stručnu kvalifikaciju niti osposobljava za određenu profesiju, njegov značaj leži u nečemu jednako važnom – osobnom rastu, učenju i povezivanju s drugima. Polaznici neće, primjerice, postati predavači stranih jezika ili stručnjaci za određeno područje, ali kroz pohađanje kolegija i sudjelovanje u različitim aktivnostima ostvaruju jednu izuzetno vrijednu socijalnu dimenziju.
Druženje s osobama koje dijele slične interese, učenje u poticajnoj atmosferi i osjećaj pripadnosti zajednici ima snažan pozitivan učinak – posebno na osobe starije životne dobi. Naime, usamljenost je jedan od najučestalijih problema s kojim se susreću ljudi u trećoj životnoj dobi.“

 

 

Nema ocjenjivanja

Inače, sadržaj kolegija će se kontinuirano prilagođavati interesima i potrebama polaznika. Pratit će se njihova motivacija i povratne informacije, i na temelju toga će se razvijati i mijenjati kolegiji. Za sada je u planu da predavanja budu jednom tjedno po dva školska sata za svaki kolegij, a svatko će moći sudjelovati onoliko koliko želi i koliko procijeni da može. Sudeći prema iskustvima sa ostalih hrvatskih Sveučilišta za treću životnu dob ocjenjivanja neće biti, ali provjere znanja hoće.
Konkretan datum za početak prijava još nije definiran, ali uskoro će biti objavljen, nakon čega će dubrovačko sveučilište dočekati prve studente starije od pedeset.