Tko stiže na jug Hrvatske? Britanci i Amerikanci i dalje na vrhu, ali daljni poredak potpuno je iznenađenje

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Turistička statistika za prvih devet mjeseci 2026. otkriva zanimljivu promjenu na turističkoj karti juga Hrvatske. U Dubrovačko-neretvansku županiju i dalje najviše gostiju stiže iz Ujedinjene Kraljevine i SAD-a, no među tržištima koja najbrže rastu posebno se izdvajaju Rumunjska, Mađarska i Izrael.

Jug Hrvatske i ove godine privlači milijune turista iz cijelog svijeta. Prema podacima za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna, Dubrovačko-neretvanska županija ostvarila je 2.004.532 turistička dolaska, što je 1,12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Strani gosti uvjerljivo dominiraju. Od početka godine ostvarili su 1.849.029 dolazaka, dok je domaćih turista bilo 155.503.

No kada se pogleda struktura stranih gostiju, jasno je da se turističko tržište mijenja. Tradicionalno jaka tržišta više nisu jedina koja određuju sezonu.

Britanci i Amerikanci vode utrku

Najviše turista na jug Hrvatske i dalje dolazi iz Ujedinjene Kraljevine. Britanski gosti ostvarili su 263.716 dolazaka, gotovo jednako kao i lani. U odnosu na 2025. njihov je broj povećan za 1,34 posto.

Na drugom mjestu su Sjedinjene Američke Države, s 264.863 dolaska. Amerikanci su, zanimljivo, ove godine čak pretekli Britance po broju dolazaka, a njihovo tržište snažno raste.

U prvih devet mjeseci broj američkih turista povećan je za čak 11 posto. To znači 26.242 dolaska više nego lani – jedan od najvećih apsolutnih porasta među svim tržištima.

Amerikanci su tako jedan od glavnih motora rasta dubrovačko-neretvanskog turizma.

Poljaci sve važniji

Treće najjače inozemno tržište je Poljska.

Poljski turisti ostvarili su 123.873 dolaska, što je čak 16,68 posto više nego lani. To znači gotovo 17.700 dodatnih dolazaka.

Poljska je pritom zanimljiva jer ne ostvaruje samo visok postotak rasta, nego ima i dovoljno veliku bazu gostiju da taj rast snažno utječe na ukupne rezultate.

Na četvrtom mjestu je Njemačka, s 109.106 dolazaka, ali uz pad od 4,59 posto.

Francuska je još jedan važan tradicionalni izvor gostiju koji ove godine bilježi osjetan pad. Francuzi su ostvarili 108.174 dolaska, odnosno 10,11 posto manje nego lani.

BiH raste, Slovenija pada

Iz susjedstva najviše gostiju dolazi iz Bosne i Hercegovine.

U prvih devet mjeseci zabilježeno je 89.924 dolazaka, što je 4,94 posto više nego prošle godine.

Slovensko tržište, s druge strane, ide u suprotnom smjeru. Slovenci su ostvarili 47.784 dolaska, odnosno 4,92 posto manje.

Zanimljiv je i rezultat Srbije, iz koje je stiglo 22.480 turista, 2,66 posto više nego lani.

Rumunji – najveći veliki „boom“

Ako tražimo tržište koje je ove godine napravilo najveći skok, odgovor je Rumunjska.

Rumunjski turisti ostvarili su 20.641 dolazak, čak 76,81 posto više nego u prvih devet mjeseci 2025. godine.

To znači gotovo devet tisuća dodatnih gostiju u samo godinu dana.

Još impresivniji je podatak o noćenjima: Rumunji su ostvarili 80.563 noćenja, što je čak 83,93 posto više nego lani.

Rumunjska je stoga jedan od najvećih turističkih „flipova” 2026. godine.

Mađari također snažno rastu

Drugo tržište koje posebno upada u oči je Mađarska.

U prvih devet mjeseci na jug Hrvatske stigao je 25.331 mađarski turist, što predstavlja rast od čak 45,55 posto.

Broj noćenja porastao je još snažnije – za 35,50 posto, na 129.125.

Mađarska tako više nije samo manje emitivno tržište, nego postaje sve važniji izvor gostiju za jug Hrvatske.

Izraelci gotovo udvostručili broj dolazaka

Posebnu pažnju privlači i Izrael.

Od početka godine ostvareno je 8.380 dolazaka izraelskih turista, što je čak 91,02 posto više nego lani.

Još veći rast vidljiv je kod noćenja. Izraelci su ostvarili 22.590 noćenja, odnosno čak 109,01 posto više.

Iako je apsolutni broj izraelskih gostiju znatno manji od britanskih ili američkih, riječ je o jednom od najbrže rastućih tržišta.

Tko još raste?

Među tržištima s većim brojem gostiju posebno se izdvajaju i Brazil, koji bilježi rast dolazaka od 19,83 posto, te Japan, s rastom od 18,10 posto.

Portugal je također u snažnom plusu – 15,32 posto više dolazaka.

Austrija je povećala broj gostiju za 6,58 posto, Norveška za 5,92 posto, dok je Češka zabilježila rast od 4,06 posto.

Španjolska je također u plusu, s 3,16 posto više dolazaka.

Najveći gubitnici: Italija, Australija, Francuska i Skandinavija

Dok se neka tržišta snažno oporavljaju ili rastu, druga ove godine bilježe ozbiljan pad.

Najveći pad među važnijim europskim tržištima bilježi Italija. Broj talijanskih turista smanjen je čak 13,92 posto, na 43.420 dolazaka.

Australija je pala za 12,85 posto, Francuska za 10,11 posto, a Irska za 5,18 posto.

Još izraženiji pad bilježe neka sjevernoeuropska tržišta. Broj turista iz Finske smanjen je za čak 20,82 posto, Švedske za 14,57 posto, a Danske za 7,50 posto.

Najveći pad među promatranim tržištima bilježe Latvija, s čak 49,21 posto manje dolazaka, i Estonija, koja je pala 43,68 posto. No kod tih tržišta riječ je o znatno manjoj bazi gostiju.

Veliki pobjednici 2026.: SAD, Poljska, Rumunjska i Mađarska

Kada se podaci pogledaju iz dva kuta – ukupnog broja gostiju i postotka rasta – dobiva se vrlo zanimljiva slika.

Po broju dolazaka vode:

  1. SAD – 264.863
  2. Ujedinjena Kraljevina – 263.716
  3. Poljska – 123.873
  4. Hrvatska – 155.503
  5. Njemačka – 109.106
  6. Bosna i Hercegovina – 89.924
  7. Slovenija – 47.784
  8. Francuska – 108.174

A kada se gledaju najveći postotni skokovi među tržištima s relevantnim brojem gostiju, posebno se izdvajaju:

  • Izrael: +91,02 posto
  • Rumunjska: +76,81 posto
  • Mađarska: +45,55 posto
  • Brazil: +19,83 posto
  • Japan: +18,10 posto
  • Poljska: +16,68 posto
  • Portugal: +15,32 posto
  • SAD: +11,00 posto

 


PODIJELI S PRIJATELJIMA!
Pravila o privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kad se vratite na naše web mjesto i pomažu našem timu da shvati koji su dijelovi web mjesta vama najzanimljiviji i korisniji.

Pravila o privatnosti