Lesnina, Auto Hrvatska, Plodine… tko će prvi zauzeti svoje mjesto u Čilipima?

Iako se posljednjih godina govorilo o različitim zainteresiranim kompanijama, sada je situacija bitno drugačija. Općina Konavle više ne nudi samo ideju buduće poslovne zone, nego je u srpnju ove godine raspisala natječaj za prodaju 14 parcela ukupne površine 86.488 četvornih metara. Početna cijena određena je na 157 eura po četvornom metru, a pojedinačne parcele vrijedne su od nešto više od 200 tisuća do gotovo 3,7 milijuna eura.

To znači da će se upravo sada vidjeti koliko je ranije iskazani interes bio ozbiljan i tko je spreman prijeći iz razgovora u stvarnu investiciju.

Među imenima koja su se posljednjih godina najčešće spominjala nalazi se Lesnina. Slovenska kompanija još je tijekom ranijeg ispitivanja interesa jasno pokazala da joj je Čilipi zanimljiv, pri čemu je za razliku od nekih drugih zainteresiranih tražila mogućnost kupnje zemljišta.

Za kompaniju koja posluje u segmentu namještaja i opremanja doma, lokacija uz glavnu prometnicu i neposredno uz zračnu luku ima svoju poslovnu logiku. Velika parcela omogućila bi kombinaciju prodajnog, skladišnog i logističkog sadržaja, a upravo takav profil odgovara i namjeni dijela zemljišta u zoni.

Drugo poznato ime je Auto Hrvatska, koja se također ranije spominjala kao zainteresirana za Čilipe. U tadašnjim razgovorima kompanija je, zajedno s Plodinama, bila spremna razmatrati koncesijski model, dok je Lesnina inzistirala na vlasništvu nad zemljištem.

Za Auto Hrvatsku lokacija je posebno zanimljiva zbog blizine aerodroma, D8 i dubrovačkog tržišta. U takvom prostoru mogu se razvijati prodajno-servisni sadržaji, gospodarska vozila, logistika, rezervni dijelovi i drugi sadržaji povezani s automobilskom industrijom.

Plodine su posebna priča

Treće poznato ime su Plodine, ali njihov je slučaj danas znatno neizvjesniji.

Interes tog trgovačkog lanca za Čilipe ranije je bio javno potvrđen, no načelnik Konavala Božo Lasić u međuvremenu je otvoreno rekao da nije sklon tome da poslovna zona postane još jedna lokacija za veliki trgovački centar. Umjesto toga, kao poželjnije korisnike spominjao je IT kompanije i proizvodne pogone. Istodobno je naveo da su za zonu zainteresirani Lesnina i Auto Hrvatska.

Time se zapravo otvara i ključno pitanje cijelog projekta: hoće li Čilipi postati još jedan trgovačko-poslovni centar ili će dobiti sadržaj koji će Konavlima donijeti novu gospodarsku strukturu?

Općinska politika posljednjih godina jasno naginje ovoj drugoj opciji.

Od trgovine prema proizvodnji i tehnologiji

Prostorni plan za zonu predviđa širok raspon gospodarskih namjena – od uslužnih i trgovačkih sadržaja preko komunalno-servisnih i poslovnih djelatnosti do zanatske i prehrambeno-prerađivačke industrije.

Zato se među potencijalnim korisnicima ne moraju nužno očekivati samo velika poznata trgovačka imena.

Čilipi bi mogli biti zanimljivi i tvrtkama kojima je potreban veći prostor za skladištenje, distribuciju, servis, proizvodnju ili preradu, osobito onima kojima je važna blizina zračne luke i cestovne povezanosti.

Još prije nekoliko godina iz Općine su govorili da je bilo interesa lokalnih konavoskih gospodarstvenika, poduzetnika iz drugih dijelova Hrvatske, pa čak i zdravstvenih ustanova. Tada, međutim, imena nisu željeli javno objavljivati.

To je važno jer pokazuje da se potencijalni korisnici zone ne mogu svesti samo na nekoliko velikih kompanija čija su imena dospjela u javnost.

Zračna luka već je ušla u priču

Jedan od najozbiljnijih korisnika prostora već je poznat – Zračna luka Dubrovnik.

Zračna luka je još ranije izrazila namjeru kupnje oko 50.000 četvornih metara zemljišta unutar poslovne zone, a Općina je taj prostor povezivala s budućim razvojem poslovanja zračne luke. Kasnije je dio zemljišta i prodan Zračnoj luci za njezine poslovne projekte.

Time Čilipi dobivaju još jednu važnu karakteristiku: poslovna zona ne razvija se samo pokraj aerodroma, nego se njezin dio funkcionalno povezuje s razvojem samog aerodroma.

To bi u budućnosti moglo biti posebno važno za logistiku, skladištenje, servisne djelatnosti i druge poslove povezane sa zračnim prometom.

Najveće parcele tražit će i najveće investicije

Natječaj koji je Općina raspisala ovog ljeta pokazat će koliko su veliki igrači spremni ući u projekt.

Najveće parcele, P1 i P2, imaju više od 23.000 četvornih metara svaka, a početna cijena svake iznosi više od 3,6 milijuna eura. Treća velika parcela ima 8.700 četvornih metara i početnu vrijednost od gotovo 1,37 milijuna eura.

Za investitora to znači da kupnja zemljišta predstavlja tek prvi korak. Nakon toga slijede projektiranje, izgradnja, priključci i opremanje objekta.

Upravo će zato rezultati natječaja biti puno važniji pokazatelj od dosadašnjih izjava o interesu.

Ako se među ponuditeljima pojave velika nacionalna ili međunarodna imena, Čilipi će dobiti potvrdu da je projekt prešao iz faze planiranja u fazu ozbiljnog investicijskog ciklusa.

Hoće li Čilipi dobiti svoje „Dugopolje“?

Takva se usporedba u Konavlima spominje već godinama.

Razlog je jednostavan. Na jednom relativno velikom prostoru, neposredno uz glavnu prometnu infrastrukturu i zračnu luku, želi se stvoriti koncentracija gospodarskih aktivnosti koje bi trebale raditi tijekom cijele godine.

To je za Konavle posebno važno jer bi nova zona trebala biti jedan od načina smanjivanja ovisnosti o turizmu.

Ako u zonu uđu proizvodne, servisne, logističke i tehnološke kompanije, učinak neće biti samo u prodaji zemljišta. Doći će i nova radna mjesta, povećat će se potražnja za lokalnim uslugama, a dio ljudi koji danas svakodnevno putuju prema Dubrovniku mogao bi posao pronaći bliže mjestu stanovanja.

Sada se čekaju imena

I upravo je zato najzanimljiviji dio priče tek pred nama.

Općina je postavila infrastrukturu kao temelj, ponudila zemljište tržištu, a interes pojedinih kompanija već je ranije postojao. Natječaj iz 2026. sada bi trebao dati odgovor na najvažnije pitanje – tko je spreman za Čilipi izdvojiti milijune eura i preuzeti obvezu stvarne gradnje?

Lesnina i Auto Hrvatska imaju najkonkretniji javno dokumentiran trag interesa iz ranije faze projekta, dok su Plodine također bile zainteresirane, ali njihov ulazak danas nije izvjestan.

No moguće je da će se nakon natječaja pojaviti i neka potpuno nova imena.

A upravo bi to moglo biti najveće iznenađenje projekta.

Jer kada se izgradi gotovo 1,5 kilometara novih prometnica, dovede voda, odvodnja, struja, telekomunikacije i javna rasvjeta, više neće biti dovoljno govoriti o tome tko bi mogao doći u Čilipe.

Tada će se morati početi govoriti o tome tko je stvarno došao.