Projekt od 85,5 milijuna eura: Kreće ključna faza zaštite Donje Neretve od zaslanjivanja

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo i generalni direktor Hrvatske vode Zoran Đuroković obišli su radove u sklopu projekta „Zaštita od zaslanjivanja tala i voda na području Donje Neretve“, ukupne vrijednosti 85,5 milijuna eura s PDV-om.

Riječ je o jednom od najvažnijih vodnogospodarskih projekata za dolinu Neretve, kojim se želi trajno smanjiti zaslanjenost površinskih i podzemnih voda te poljoprivrednog tla.

Pregrada vrijedna 30 milijuna eura

Vrijednost investicije na samoj pregradi iznosi 30 milijuna eura s PDV-om, a predviđeni rok izgradnje je četiri godine. Kako je istaknula ministrica Vučković, projekt se pripremao godinama i rezultat je rada brojnih stručnjaka iz Hrvatskih voda, ministarstva, Vlade i akademske zajednice.

– U posljednjih godinu i pol dana dodatno smo se angažirali kako bismo dovršili sve pripremne radnje i proveli postupke zaštite okoliša. Imali smo zahtjevnu zadaću osigurati financijska sredstva jer projekt ranije nije bio u cijelosti zatvoren financijski, ali uspjeli smo stvoriti uvjete za pokretanje oba postupka javne nabave – poručila je ministrica.

Procijenjena vrijednost dvaju dijelova projekta – pregrade i tlačno-distributivne mreže – iznosi oko 85 milijuna eura. Za pregradu, čija je vrijednost prema provedenoj nabavi oko 27,5 milijuna eura, očekuje se odobrenje europskog sufinanciranja, dok se za tlačno-distributivnu mrežu, vrijednu više od 50 milijuna eura, planiraju nacionalna sredstva.

Kako će sustav funkcionirati?

Izgradnjom pregrade na Neretvi fizički će se zaustaviti prodor mora. Uzvodno od pregrade, u Neretvi i Maloj Neretvi, formirat će se bazen svježe, nezaslanjene vode (etapa 2). Ta će se voda sustavom distribucije dovoditi do poljoprivrednih površina radi ispiranja soli iz površinskog sloja tla te osiguravanja kvalitetne vode za navodnjavanje.

Time će se izbjeći korištenje zaslanjene vode iz postojećeg melioracijskog sustava, koji za takvu namjenu nije predviđen.

Projekt uključuje i mobilni dio infrastrukture koji će omogućiti plovidbu riječnim kruzerima do Metkovića, kao i izgradnju riblje staze radi očuvanja prirode i bioraznolikosti.

Poljoprivreda pod pritiskom zaslanjenja

Župan Pezo naglasio je kako je problem zaslanjenja tla i prodora slane vode u donje tokove Neretve dugogodišnji izazov koji značajno otežava poljoprivrednu proizvodnju.

– Taj je problem prepoznat i upravo zato se krenulo u realizaciju ovog projekta – istaknuo je župan.

Hrvatska pokrenula međunarodni postupak

Ministrica Vučković osvrnula se i na širi kontekst upravljanja vodama, posebno na projekt Gornji horizonti u slivu Trebišnjice u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Ministarstvo je 25. studenoga 2025. pokrenulo službeni postupak prema tajništvu Espoo Conventiona, smatrajući da u postupcima realizacije projekata nisu u potpunosti poštovana pravila sudjelovanja zainteresiranih država.

– Ne možemo zabraniti investicijske projekte u drugoj državi, ali možemo tražiti uključivanje i odgovore na pitanja koja kao zainteresirana država imamo – poručila je ministrica.

Istaknula je kako projekt Gornji horizonti, uključujući Hidroelektranu Dabar, desetljećima ima vidljive negativne učinke na Dolinu Neretve.

Hrvatska traži službeno uključivanje u postupke te odgovore na brojna pitanja koja stručnjaci postavljaju već gotovo 15 godina. Najavljena je i inicijativa za uspostavu tehničke radne skupine koja bi, u duhu dobrosusjedske suradnje, radila na ublažavanju mogućih negativnih posljedica.

– Bit će to dug proces, ali od njega ne odustajemo – zaključila je ministrica.

Uz projekt pregrade, planirana je i izgradnja kanalske mreže za navodnjavanje parcela u donjem dijelu doline Neretve, čime će se dugoročno osigurati stabilni uvjeti za proizvodnju agruma i drugih poljoprivrednih kultura.