POVIJESNI DEMOGRAFSKI PAKET Načelnica objavila rat, rastu nakande, stipendije, poklon-bonovi, čak i nakande za potpomognutu oplodnju

Naknade za novorođenu djecu u Veloj Luci od 2026. godine rastu dosad nezabilježenim tempom, a iza tih iznosa stoji jasna politička strategija načelnice Katarine Gugić koja demografsku obnovu postavlja kao jedno od ključnih pitanja svog trećeg, uzastopnog mandata.

Ako ste iz Vele Luke, možda je baš ovih dana trenutak da ozbiljnije razmislite o proširenju obitelji. Nećemo reći da se isplati, jer to ne bi bilo ni primjereno, ni korektno, ali ako vam je roditeljstvo već neko vrijeme u mislima, teško da postoji bolji trenutak za taj korak od ovog. Mjesečne naknade za treće i svako sljedeće dijete rastu za više od 50 posto, dok ukupna potpora kroz pet godina skače za gotovo polovicu!

Slobodno se može reći da velolučka načelnica, nakon što je tijekom dva mandata od nekad nesređene vale stvorila prepoznatljivu i rastuću turističku destinaciju te šarmantno dalmatinsko mjesto s dinamičnim sadržajima tijekom cijele godine, u trećem poglavlju kreće u borbu s prirodnim prirastom. Vela Luka se danas sigurno pozicionirala na turističku mapu svijeta, a borba s negativnim demografskim trendovima nameće se kao logičan nastavak politike razvoja, jer, kako Gugić i sama ističe, politički programi i projekti nemaju stvarnu vrijednost ako nema ljudi kojima će koristiti.

Programom socijalne skrbi i zdravstvene zaštite Općine Vela Luka za 2026. godinu predviđeno je značajno povećanje financijskih potpora za obitelji s djecom, s posebnim naglaskom na novorođenu djecu i obitelji s troje i više djece. Nove mjere primjenjivat će se na djecu rođenu od 1. siječnja 2026. godine, a cilj im je dugoročno jačanje demografske slike mjesta.

Jednokratna novčana naknada za prvo dijete povećava se s dosadašnjih 530 eura na 600 eura, dok će roditelji drugog djeteta umjesto dosadašnjih 700 eura ostvariti pravo na 800 eura. Najveće povećanje odnosi se na treće i svako sljedeće dijete, gdje se jednokratna naknada podiže s 1.000 na 1.300 eura!

Uz jednokratne isplate, Općina Vela Luka dodatno jača sustav stalnih mjesečnih naknada koje se isplaćuju tijekom razdoblja od pet godina. Za treće dijete mjesečna naknada povećana je s 66,36 eura na 100 eura, dok je za četvrto i svako sljedeće dijete povećana s 132,72 eura na 200 eura mjesečno.

Time roditelji trećeg djeteta ukupno ostvaruju 7.300 eura potpore, od čega 1.300 eura jednokratno te 6.000 eura kroz pet godina. Za četvrto i svako sljedeće dijete ukupna potpora iznosi vrtoglavih 13.300 eura, odnosno 1.300 eura jednokratno i 12.000 eura kroz petogodišnje razdoblje.

Međutim, demografske mjere Općine ne završavaju na naknadama za novorođenu djecu. U prethodnim godinama povećane su studentske stipendije, koje od 2024. godine iznose 150 eura mjesečno, dok studenti medicinskih studija ostvaruju stipendiju u iznosu od 200 eura. Uvedena je i jednokratna potpora u iznosu od 150 eura za studente koji nisu ostvarili pravo na stipendiju jer ne studiraju deficitarna zanimanja.

I ne samo to! Općina Vela Luka osigurava jednokratnu stipendiju svim učenicima koji upisuju prvi razred Srednje škole Vela Luka, neovisno o mjestu prebivališta, za kupnju udžbenika. Svim učenicima osnovne škole, od prvog do osmog razreda, dodjeljuje se i poklon-bon u iznosu od 40 eura za kupnju nastavnog materijala. Još jedna važna demografska mjera donesena prije dvije godine, a odnosi se i na smanjenje cijene vrtića za 30 posto za sve skupine.

Ne zaboravimo ni da je načelnica Gugić prva pokrenula javne pozive za  za sufinanciranje troškova medicinski potpomognute oplodnje koji će se raspisati i tijekom 2026. godine. Tako je Vela Luka postala prva jedinica lokalne samouprave na otoku i prva otočna jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja je „dala ruke“ obiteljima u borbi s izazovima ostvarivanja roditeljstva, jasno poručivši da lokalna vlast stoji uz obitelji i onda kada je put do djeteta teži.

Razlog zbog kojeg je načelnica strateški osmislila jedan od najsnažnijih, ako ne i najjači demografski program na otocima je logičan – loš prirodni prirast i to kao trend već godinama.

„Razlog zbog kojeg sam zapela, tj. ustrajem na demografskim mjerama jest uvjerenje da je briga za ljude najvažnija mjera svake lokalne vlasti. Kao i većina Hrvatske, Vela Luka suočava se s demografskim izazovima, koji su složeni i zahtijevaju djelovanje svih razina vlasti, od države i županije do jedinica lokalne samouprave. Iako ima onih koji odlaze, postoje i oni koji se vraćaju te oni koji se doseljavaju. Međutim, kao i na cijelom otoku, stopa smrtnosti i dalje je veća od broja rođenih. Upravo zato se na razini Općine stalno pitamo što možemo učiniti kako bismo poboljšali tu sliku, jer mjesto bez mladih nema budućnosti, a bez ljudi sve ostale politike gube smisao“, uvjerena je načelnica.

I u potpunosti je u pravu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva za 2024. godinu potvrđuju da se i Vela Luka nalazi u kontinuiranom demografskom padu. Tijekom 2024. godine u Veloj Luci rođeno je 25 djece, dok je umrla 51 osoba, što rezultira prirodnim padom od 26 stanovnika. Vitalni indeks iznosi 49,0, što znači da je na 100 umrlih zabilježeno tek 49 rođenih.

Iako brojke na godišnjoj razini ne djeluju dramatično, njihov kontinuitet iz godine u godinu stvara kumulativni učinak koji Vela Luku svrstava među demografski najugroženije otočne sredine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Za razliku od pojedinih urbanih ili suburbanih sredina koje negativan prirodni prirast djelomično ublažavaju doseljavanjem, Vela Luka takav korektiv nema, što je i logično za otočnu općinu. Depopulacija se pritom ne odvija naglo, odvija se pomalo i statistički, kroz svaku novu godinu u kojoj broj umrlih stabilno nadmašuje broj rođenih.

Ako se ovakav trend nastavi, a podaci za 2025. godinu bit će poznati tek u srpnju 2026. godine, Vela Luka će se sve teže moći oslanjati na prirodno obnavljanje stanovništva. Dugoročno to otvara pitanja održivosti lokalnih usluga, školstva, zdravstvene skrbi i tržišta rada, osobito u kontekstu otočnog položaja i sezonalne ekonomije. Stoga ne čudi što je „najjača SDP-ovka na jugu“ objavila demografski rat, a mjere ne vidi kao trošak, bez obzira na to što će na njih potrošiti više od 100 tisuća eura, što je priličan iznos ako uzmemo u obzir da je izglasani proračun Vele Luka za 2026. godinu težak oko 6,7 milijuna eura.

„Demografske mjere nisu trošak, već ulaganje u sigurnost obitelji, u ostanak mladih te u povratak onih koji su otišli. One su temelj bez kojeg nema ni gospodarskog razvoja, ni očuvanja javnih usluga, ni živog društvenog života. Svjesna sam da demografski rezultati ne dolaze preko noći, no odgovorna politika mora razmišljati dugoročno. Moj je zadatak danas donositi odluke koje će omogućiti da Vela Luka i za deset ili dvadeset godina ostane živo, snažno i održivo mjesto”, poručuje Gugić.

FOTO: Općina Vela Luka, Udruga Miki Trasi