Završen je važan europski projekt za ribarstvo i akvakulturu: ‘S ovim ćemo pobošljati proizvodnju kamenica i zaštiti ribare’

Danas se održala završna konferencija projekta EU ARGOS, INTERREG V-A Italy – Hrvatska 2014. – 2020. Inače, opći cilj projekta je uspostaviti zajednički okvir upravljanja u kojemu će sve institucije nadležne za ribarstvo i akvakulturu na programskom području djelovati kao cjelina u upravljanju i zaštiti zajedničkih bioloških resursa, pod najboljim znanstvenim vodstvom. Ukupan proračun projekta iznosi 5.725.155,00 EUR-a, a od ukupnog budžeta; Dubrovačko-neretvanska županija je raspolagala s 409.425,00 €, od čega je 220.000,00 € uloženo u uređenje i opremanje mrijestilišta školjkaša na Bistrini.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je zadovoljstvo što je projekt doveden do kraja kao i udjelom Županije i Sveučilišta u Dubrovniku u projektu.

“Imamo ponajbolje kamenice i stalo nam je da se njezina proizvodnja unaprijedi i očuva jer uvijek postoje prijetnje za istrebljenjem. Drago nam je da na ovaj način surađujemo s ostalim županijama i susjednom Italijom. Razmjene iskustava nam idu na korist, a vjerujem kako ćemo započeti i nove programe i unaprijediti suradnju u projektima i programima s ciljem zaštite gospodarstva i okoliša”, kazao je župan Dobroslavić.

Ivo Mujo iz Županije pojasnio je kako se projektom želi unaprijediti akvakultura i ribarstvo u Jadranskom moru poštujući održivost i očuvanje ribljeg fonda.

“U Dubrovačko-neretvanskoj županiji smo izradili četiri studije i investirali u opremu za mrijestilište školjkaša što će pobošljati ukupnu proizvodnju kamenica. Jedan od velikih problema je pretjerano iskorištavanje resursa iz Jadranskog mora. Cilj nam je zaštiti ribare i proizvodnju što je više moguće znanstvenim pristupom i zajedničkom suradnjom”, poručio je Mujo.

Docent na Sveučilištu u Dubrovniku i voditelj laboratorija za mari kulturu na Bistrini Kruno Bonačić istaknuo je koliko je važno mrijestilište europske plosnate kamenice.

“Cilj nam je razviti protokole za proizvodnju mlađi koju bi vremenom nastojali komercijalizirati što bi nam omogućilo snabdijevanje proizvođača. Kroz projekt smo dobili opremu koju ćemo vremenom unapređivati”, istaknuo je Bonačić.

Tehnološki stručnjak iz Furlanijsko-Julijske pokrajine Mauro Cosolo istaknuo je kako Talijani i Hrvati imaju isti ribarski prostor za što im prema njegovom mišljenju treba isti pristup ribarskim tokovima.

“Ključni rezultat je kreiranje tehničke granice za upravljanje podacima o ribljim tokovima pri čemu će se stvoriti mjere koje će riješiti probleme. Jedan od problema je što iskorištavamo jednake tokove u različitim periodima, tehnikama i brojem ribara. Potreban nam je jedinstven pristup zbog velike eksploatacije. Svi trebamo biti ujedinjeni, od proizvodnje, konzervacije i menadžmenta”, poručio je Mauro Cosolo.

Vodeći partner ovog projekta je Regija Friuli Venezia Giulia (Trieste). Ostali partneri su: Regija Veneto (Venezia), Regija Emilia Romagna (Bologna), Regija Marche (Ancona), Regija Molise (Campobasso), Regija Puglia (Bari), Institut za biološke resurse i morske biotehnologije – IRBIM (Roma), Talijansko ministarstvo poljoprivrede, hrane i šumarstva (Roma), Istarska županija (Pazin), Primorsko-goranska županija (Rijeka), Zadarska županija (Zadar), Razvojna agencija Šibensko-kninske županije (Šibenik), RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije (Split), Dubrovačko-neretvanska županija (Dubrovnik), Institut za oceanografiju i ribarstvo (Split), Ministarstvo poljoprivrede (Zagreb).