Stručnjaci pozorno prate nove slučajeve hantavirusa, koliko je situacija ozbiljna?

Vijesti o novim slučajevima hantavirusa posljednjih su dana ponovno otvorile pitanje koliko je riječ o opasnoj bolesti i postoji li mogućnost šireg prijenosa među ljudima. Nakon iskustva s pandemijom koronavirusa, gotovo svaka vijest o novim zarazama automatski izaziva zabrinutost i nelagodu.

Dr. sc. Ljiljana Betica Radić, specijalistica infektologije u Općoj bolnici Dubrovnik, objašnjava kako hantavirus nije nova bolest, nego cijela skupina uzročnika koja je medicini poznata već desetljećima.

“Hantavirus pripada zoonozama, što znači da se prenosi sa životinja na ljude, prvenstveno preko štakora, voluharica i drugih glodavaca. Postoji više od 20 vrsta hantavirusa i oni se razlikuju ovisno o dijelu svijeta i vrstama glodavaca koji ih prenose. Nisu isti uzročnici prisutni u Europi i Americi”, govori Betica Radić.

Posebnu pažnju posljednjih dana izaziva takozvani andski soj karakterističan za područje Južne Amerike jer je kod njega zabilježen i rijedak prijenos s čovjeka na čovjeka.

“Kod većine drugih hantavirusa prijenos se događa isključivo direktnim kontaktom sa zaraženim glodavcima i njihovim izlučevinama, bilo da je riječ o mokraći, slini ili izmetu”, kaže dubrovačka infektologinja.

Dodaje kako se bolest ne prenosi lako među ljudima niti na način poput gripe ili drugih respiratornih infekcija.

“Prema dosadašnjim saznanjima smatra se da za prijenos mora postojati dugotrajan i blizak kontakt. Ne radi se o nečemu što se lako širi zrakom i upravo zato Svjetska zdravstvena organizacija zasad ne smatra da postoje elementi za zabrinutost zbog mogućeg pandemijskog širenja”, objašnjava.

Ipak, riječ je o bolesti koju liječnici shvaćaju ozbiljno upravo zbog mogućih komplikacija.

“Pojedini hantavirusi u Americi uzrokuju hantavirusni plućni sindrom kod kojeg dolazi do zatajenja pluća i srca. Smrtnost kod takvih oblika bolesti može biti i viša od 30 posto”, govori Betica Radić.

U Europi se pojavljuju drukčiji oblici bolesti povezani s hantavirusima.

“U Europi se uglavnom susrećemo s hemoragijskim vrućicama s bubrežnim sindromom gdje može doći do zatajenja bubrega. Takvih slučajeva bilo je i u Hrvatskoj, pa smo i mi imali pacijente s takvom dijagnozom”, kaže.

Dodaje kako europski tipovi nisu povezani s prijenosom među ljudima, nego isključivo s kontaktom sa zaraženim glodavcima.
“Mi u Europi nemamo iste prijenosnike kao u Južnoj Americi i to je važno razumjeti kada se govori o ovim aktualnim slučajevima”, ističe.

Iako liječnici situaciju prate ozbiljno, poruke stručnjaka zasad su umirujuće.

“Prema trenutačnim informacijama nema razloga za zabrinutost zbog mogućeg šireg širenja, no svaki novi slučaj i dalje se pažljivo prati”, zaključuje Betica Radić.