Radiš u Hrvatskoj? Tvoja plaća vrijedi više nego slovenska

Slovenski poslovni portal Finance.si objavio je nedavno analizu koja je izazvala pravu buru: Hrvatska je pretekla Sloveniju po kupovnoj moći plaća. Prosječna neto plaća u Sloveniji iznosi oko 1.627 eura, a u Hrvatskoj oko 1.498 eura, dakle Slovenci nominalno zarađuju više. No kad se te plaće preračunaju prema tome koliko roba i usluga možeš stvarno kupiti za svoj novac, slika se potpuno okreće: u Hrvatskoj kupovna moć plaće iznosi 2.036 eura, a u Sloveniji 1.792 eura. Na te podatke reagirala je čak i slovenska vlada jer su usred predizborne kampanje potaknuli kritike da Slovenija previše oporezuje rad. No brojke iz još jednog neovisnog izvora potvrđuju istu stvar.

Prema podacima Numbea, jedne od najvećih svjetskih baza za usporedbu troškova života koju koriste i mediji i istraživači, lokalna kupovna moć u Zagrebu viša je 16 posto nego u Ljubljani. Razlog je jednostavan: plaće su u oba grada danas gotovo izjednačene, ali je život u Zagrebu osjetno jeftiniji. A najveći dio te razlike dolazi iz jedne stavke.

Stanovanje sve pojede

Jednosoban stan u centru Ljubljane prema Numbeu stoji prosječno 935 eura mjesečno, a u centru Zagreba 748 eura. Izvan centra razlika je još veća: u Ljubljani 753 eura, u Zagrebu 567 eura, dakle gotovo 25 posto jeftinije. Ali nije samo najam skuplji u Sloveniji. Režije za stan od osamdesetak kvadrata, dakle struja, grijanje, voda i odvoz smeća, u Ljubljani iznose prosječno 287 eura, a u Zagrebu 185 eura. To je razlika od čak 35 posto.

Evo kako to izgleda u praksi. Slovenac s plaćom od 1.655 eura nakon najma i režija u centru Ljubljane ostaje s nešto manje od 430 eura za hranu, odjeću, prijevoz i sve ostalo. Zagrepčanin s gotovo istom plaćom nakon najma i režija ima na raspolaganju oko 735 eura. To je gotovo 300 eura razlike svaki mjesec, za isti standard stanovanja.

Razliku dodatno pojačava porezna politika. Dok u Sloveniji država iz prosječne bruto plaće uzima oko 36 posto za poreze i doprinose, u Hrvatskoj je taj udio oko 28 posto, prema podacima Ekonomskog instituta Zagreb. To znači da poslodavac koji plaća isti bruto iznos u obje zemlje, u Hrvatskoj radniku isplati osjetno veću neto plaću. Upravo zato se već događa ono što bi malo tko očekivao: slovenske tvrtke sele poslovanje preko granice. Gorazd Pungračič iz ptujske prijevozničko-logističke tvrtke izjavio je za slovensku Planet TV da za isti bruto u Hrvatskoj mogu ponuditi višu neto plaću, pa im vozači odlaze. Čak je i slovenska naftna kompanija Petrol najavila preseljenje dijela poslovnih funkcija u Hrvatsku zbog povoljnijeg poslovnog okruženja.

Zašto svi onda misle da je Slovenija “bolja”?

Zato što u nekim stvarima i jest. BDP po stanovniku prema kupovnoj moći u Sloveniji doseže 90 posto prosjeka EU, dok je u Hrvatskoj na 78 posto. Slovenija ima veću produktivnost, širu mrežu socijalnih prava i nižu inflaciju. No viši standard ujedno znači i viši trošak života. Upravo zato se u praksi događa paradoks da za gotovo istu plaću u Hrvatskoj ostane više novca na kraju mjeseca. Valja ipak reći da razlike među hrvatskim regijama čine priču složenijom jer je obala često skuplja i od Ljubljane, a ovi podaci vrijede ponajprije za usporedbu dvaju glavnih gradova.