Znate li koje su tri ključne navike koje čuvaju mozak, a većina ih (nažalost) zanemaruje

U sklopu obilježavanja  Tjedna mozga, koji se održava od 16. do 22. ožujka, djelatnici Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije provode niz edukativnih aktivnosti usmjerenih najmlađima – djeci predškolske i rane školske dobi.

Kako ističe Martina Jerinić Njirić iz Odjela za mentalno zdravlje, aktivnosti su započele i prije službenog početka kako bi obuhvatile što veći broj djece diljem županije.

„Kolegica i ja obilazimo vrtiće i škole gdje kroz radionice učimo djecu čemu služi mozak i kako ga mogu zaštititi. Sadržaj je, naravno, prilagođen njihovoj dobi“, pojašnjava.

Radionice su prvenstveno namijenjene predškolcima te učenicima prvih i drugih razreda. Cilj je od najranije dobi razvijati svijest o važnosti brige za mozak, ali i upozoriti na izazove suvremenog načina života. Jedan od najvećih izazova, ističe Jerinić Njirić, svakako je prekomjerno korištenje ekrana.

„To se vrlo lako primijeti kod djece kroz promjene u ponašanju. Pretjerano korištenje medija može negativno utjecati na pažnju, socijalne vještine i emocionalni razvoj. Digitalno okruženje mijenja način na koji djeca uče, komuniciraju i obrađuju informacije“, upozorava.

Dodaje kako se u radionicama posebno naglašava važnost ograničavanja vremena pred ekranima.

„Iako djeca te dobi u idealnim uvjetima ne bi trebala koristiti ekrane, svjesni smo realnosti. Zato ih učimo da kratkotrajno korištenje do 20 minuta dnevno neće imati značajan negativan utjecaj. Također razgovaramo o tome koje su igre primjerene, a koje mogu izazvati strah ili negativne emocije.“

Na pitanje kada bi dijete trebalo dobiti prvi mobitel, Jerinić Njirić naglašava kako ne postoji univerzalan odgovor.

„Svako je dijete individualno. No preporuka je da djeca što kasnije dobiju mobitel, a ako ga već imaju, da on prvenstveno služi za kontakt s roditeljima. Ključna je uloga roditelja – oni trebaju znati što njihova djeca gledaju i igraju.“

Dodaje kako iskustvo s terena pokazuje da roditelji često nisu dovoljno upoznati s digitalnim sadržajem kojem su djeca izložena.

Osim ograničavanja tehnologije, stručnjaci naglašavaju tri temeljna stupa zdravog razvoja mozga, a to su pravilna prehrana, kvalitetan san i odmor i tjelesna aktivnost.

Upravo je tema ovogodišnjeg Tjedna mozga fizička aktivnost.

„Djeca bi trebala što više vremena provoditi na svježem zraku – voziti bicikl, romobil, igrati se. Kada su u zatvorenom prostoru, češće posežu za ekranima“, ističe.

Problem pretjeranog oslanjanja na tehnologiju ne odnosi se samo na djecu. Sve češće se spominje pojam „digitalne demencije“, koji opisuje slabljenje pamćenja zbog prevelike ovisnosti o digitalnim uređajima.

„Pametni telefoni nam olakšavaju život, ali nas i uljuljkaju – više ne pamtimo brojeve, datume, rođendane. A kad ostanemo bez mobitela ili interneta, shvatimo koliko smo se udaljili od vlastitog pamćenja“, upozorava Jerinić Njirić.

Za očuvanje zdravlja mozga, stručnjaci preporučuju jednostavne, ali učinkovite navike: uravnotežena prehrana i dovoljan unos vode, kvalitetan san, upravljanje stresom bez posezanja za štetnim navikama, redovito „vježbanje“ mozga – kroz razmišljanje, prisjećanje i društvene igre.

„Važno je oslanjati se na vlastiti mozak – pokušati se sjetiti prijatelja iz škole, događaja iz djetinjstva. To je svakodnevna mentalna aktivnost koja dugoročno čuva funkcije mozga“, zaključuje Jerinić Njirić.