Tko se to veseli kad susjedu crkne krava i traži dodatni profit na tuđoj nesreći

Iako se ratovi trenutačno vode kilometrima daleko od Hrvatske, mnogi ljudi osjećaju nelagodu, tjeskobu pa čak i strah kada planiraju putovanja. Slike sukoba, nesigurnosti i političkih napetosti koje svakodnevno gledamo u medijima mogu snažno utjecati na naš osjećaj sigurnosti.

Klinička psihologinja Vesna Staničić Raguž objašnjava kako takve reakcije nisu iznenađujuće, osobito u društvu koje ima vlastito iskustvo rata.

„Koliko god ti ratovi bili udaljeni od nas, mi još uvijek u sjećanju imamo rat koji se događao na našim prostorima. Zbog tog iskustva nije teško aktivirati strah od mogućih sličnih događaja“, kaže Staničić Raguž.

Dodaje kako su mnogi ljudi i dalje emocionalno osjetljivi na takve teme jer su ratne godine iz 1990-ih ostavile snažan trag u kolektivnom pamćenju.

„Dio tih strahova aktivira se upravo zbog onoga što smo doživjeli od 1991. do 1995. godine. S druge strane, danas imamo i rat u Ukrajini, koji nam je geografski bliži nego neki drugi sukobi. Kada smo okruženi takvim vijestima, prirodno je da osjećaj sigurnosti ponekad bude poljuljan“, objašnjava.

Mediji informiraju, ali mogu i pojačati strah

U takvim okolnostima veliku ulogu imaju i mediji. Informacije su važne jer nam pomažu razumjeti što se događa u svijetu, no ponekad način na koji se događaji prikazuju može dodatno pojačati osjećaj nesigurnosti.

„Dobro je biti informiran i znati gdje se nešto događa, ali nije dobro kada se od nekih događanja stvaraju senzacije. Tada ljudi među svim tim informacijama moraju pokušati stvoriti vlastitu sliku stvarnosti“, ističe psihologinja.

Na percepciju sigurnosti, dodaje, utječu i naše osobne sklonosti, strahovi i očekivanja.

Prema riječima Staničić Raguž, strah je prirodna i korisna emocija jer nas upozorava na potencijalnu opasnost.

„Strah ima zaštitnu funkciju, ali ponekad može otići u krivom smjeru i proizvesti negativne posljedice. Sve ovisi o tome kako smo kao osobe strukturirani i kakve osobine ličnosti imamo“, kaže.

Zbog toga će neki ljudi u kriznim situacijama reagirati povlačenjem i izbjegavanjem rizika, dok će drugi reagirati potpuno drukčije.

Ljudi danas teško odustaju od putovanja

Unatoč globalnim krizama, psihologinja smatra da većina ljudi ipak neće lako odustati od putovanja.

„Putovanje danas više nije luksuz, nego potreba. Upravo zato vjerujem da će ljudi nerado odustajati od putovanja, ali će možda promijeniti destinacije i birati mjesta za koja smatraju da su sigurnija“, kaže.

Dodaje da će oni skloniji avanturi i dalje birati egzotične ili rizičnije destinacije, dok će ljudi kojima je sigurnost važnija tražiti stabilnije i mirnije zemlje.

„Oni koji vole putovati i imaju tu potrebu, jednostavno će potražiti mjesta gdje se osjećaju sigurnije.“

Zanimljivo je i to da u istoj situaciji ljudi reagiraju vrlo različito. Dok jedni osjećaju strah i zabrinutost, drugi u globalnim krizama vide poslovnu priliku.

„Ljudi su zabrinuti za svoju budućnost, poslove i prihode. U turističkim sredinama mnogi ovise o dobroj sezoni, pa je razumljivo da razmišljaju hoće li turisti doći ili neće“, objašnjava psihologinja.

Dodaje kako su reakcije često povezane s osobnim interesima i ekonomskim očekivanjima.

S druge strane, postoji i psihološki fenomen kada pojedinci osjećaju zadovoljstvo zbog tuđeg neuspjeha.

„Kada se netko veseli tuđoj nesreći ili lošem ishodu, to govori o toj osobi i o tome da nije dovoljno napredovala u svom procesu emocionalnog sazrijevanja“, kaže Staničić Raguž.

Kako smanjiti tjeskobu zbog vijesti o ratovima?

Za ljude koji osjećaju pojačanu tjeskobu zbog globalnih događaja, psiholozi imaju nekoliko jednostavnih savjeta.

Prvi je – birati sigurnije destinacije i donositi odluke racionalno.

„Ako želimo putovati, trebamo birati područja za koja znamo da su sigurna. Iako se nikada ništa ne može tvrditi sa stopostotnom sigurnošću, povijest i iskustvo ipak nam daju određenu procjenu gdje je sigurnije putovati“, objašnjava.

Drugi, možda još važniji savjet odnosi se na količinu informacija koje svakodnevno konzumiramo.

„Ne treba stalno gledati vijesti i puniti se informacijama o ratovima. Kada smo stalno izloženi takvim sadržajima, raste anksioznost i strah“, upozorava psihologinja.

Ističe kako je važno pronaći ravnotežu između informiranosti i mentalnog mira.

„Dobro je znati što se događa u svijetu, ali jednako je važno pronaći mjeru i ne biti stalno izloženi takvim vijestima jer to često dovodi do suprotnog učinka.“