FANTASTIČNE VIJESTI Dok palme nestaju diljem Dalmacije, Grad lani nije zabilježio novu zarazu pipom!

Nakon što smo vidjeli kako je palmina pipa u posljednjih nekoliko godina promijenila izgled brojnih dalmatinskih mjesta, pravo je pitanje kako se s tim problemom nose pojedini gradovi.

Prva stanica našeg pregleda je Dubrovnik, grad u kojem su palme desetljećima bile sastavni dio prepoznatljive vizure. Baš zato svaki gubitak stabla odmah postaje vidljiv, ne samo stanovnicima, već i milijunima posjetitelja koji svake godine dolaze u Grad.

Kako je Dubrovnik dočekao invaziju palmine pipe ispričala nam je Alma Majstorović, direktorica trgovačkog društva Vrtlar koje se brine o zelenim, javnim površinama. Direktorica Majstorović nam otkriva kako palmina pipa danas više nema status karantenskog štetnika. Budući da su se proširile gotovo cijelim Mediteranom, više se ne smatraju organizmom koji je moguće iskorijeniti. Time je prestala i zakonska obveza suzbijanja i uništavanja svih zaraženih stabala pa se borba protiv ovog štetnika danas svodi na lokalne programe zaštite i preventivne tretmane koje provode gradovi, komunalne službe ili vlasnici stabala. Drugim riječima, oslanja se na viziju i interes ljudi koji rukovode javnim površinama.

„Palme tretiramo sustavno već godinama i to nam je donijelo rezultate, u 2025. godini nismo zabilježili niti jedan slučaj nove zaraze!“, navodi Majstorović ponosno.

Direktorici i njenom timu zaista treba čestitati na tom uspjehu bez obzira na to što su neke glasovite dubrovačke lokacije ranije zabilježile gubitak palmi.

„Određeni broj stabala propao je na lokacijama koje su prepoznatljive po palmama, u prvom redu mislim na Posat u starom gradu. Uklanjanjem palmi nestaje i prepoznatljiva vizura te lokacije, ali sve će se to s vremenom vratiti“, uvjerena je Majstorović.

Direktorica ističe kako će pustiti malo vremena da se pandemija s palminom pipom stabilizira te da tek moraju donijeti odluku hoće li umjesto uklonjenih palmi posaditi neka druga stabla. Istodobno, nove palme prošle su godine posadili na rivi u Gružu te u Lapadu.

Osim toga, dubrovački Vrtlar nastavlja sa sustavnom zaštitom gradskih palmi, Majstorović navodi kako inženjer za zaštitu bilja s kojim surađuju putem javne nabave dolazi u Dubrovnik tri, četiri puta godišnje kako bi redovito kontrolirao i tretirao stabla. To košta i treba biti uporan, istaknula je, ali isplati se. Bez obzira na to što je u Dalmaciju uvezena, palma je desetljećima postala jedan od njenih najprepoznatljivijih simbola.

„Nije samo palma uvezeno stablo, ima i drugih, također je istina da postoje i domaće kulture koje su vizualno privlačne, ali palme se sade uz obalu jer su najotpornije. Osim toga, one su simbol čitavog Mediterana. Iako više nije u kategoriji karantenskog štetnika, pipa se ne može tako lako suzbiti. Ako ih mi tretiramo u Dubrovniku, a vi u Korčuli ne, nismo ništa napravili. Moramo biti usklađeni i dodatno kontrolirati uvoz“, poručila je Majstorović.

Foto: Palm lovers of the Adriatic, Grad Dubrovnik, Pinterest