BAČIĆ: Sve laži i obmane SDP-a, usvojili smo sva traženja arhitekata osim jednog, evo zašto

Činjenicom da je SDP predložio dvjesto pedeset amandmana na Zakon o prostornom uređenju i da niti u jednom se amandmanu nisu potrudili obrazložiti u kojem članku bi se otimačina građanima njihovog vlasništva doista provodila, govori o razini površnosti i obmanjivanju javnosti, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u Dnevniku HTV-a.
Ističe kako se zakonom želi provesti bolja standardizacija i ubrzanje ishođenja građevinskih dozvola.
– Ovim zakonom željeli smo modificirati cijeli Zakon o prostornom uređenju, da su svi prostorni planovi u Hrvatskoj unificirani. Da se brže donosi, da se dinamizira, našim građanima ishođenje građevinskih dozvola, naveo je.
Novi zakon, napominje Bačić, prilagođen je izazovima digitalnog doba.
– Idemo za tim, da u 21. stoljeću, u 3. desetljeću, napravimo reformski iskorak. Da koristimo digitalne prostorne planove i ono što je građanima također važno, da zemljište bude bolje uređeno, ustvrdio je.

Urbanu komasaciju apostrofira kao bitan zakonodavni segment.
– U Hrvatskom zakonodavnom sustavu, već u zakonu do 2014. godine je bila predviđena kao važan instrument provedbe urbanističkih planova – urbana komasacija. To u naravi znači da će negrađevinske čestice našim sugrađanima u građevinskom zemljištu postati građevinske, jer vi možete imati česticu od 1000 kvadrata, a da je minimalna građevinska čestica 500 kvadrata, ne možete graditi jer vam je uska, nepravilnog oblika, pojašnjava.
– Postojeće katastarske čestice, koje su nepravilnog oblika, oblikovat će se u pravilne građevinske čestice, ističe.
Naglašava, kako pisanje zakona traje već dvije godine i da je u njegovom sukreiranju bila involvirana struka.
– U 2023. godini,  u studenom, počeli smo pisati zakon. Dvije godine pišemo zakon sa strukom. Nama je Hrvatska komora arhitekata dostavila deset načela budućeg kvalitetnog prostornog planiranja u Hrvatskoj. Mi smo od deset prihvatili devet, napominje.
– Desetu točku nismo prihvatili. I tu je spor između nas i Hrvatske komore arhitekata. Mi držimo da država svoje strateške projekte, poput željezničkih pruga, autocesta, zračnih luka, nacionalne bolnice – da izdavanje njihovih građevinskih dozvole ide direktno iz Nacionalnog državnog plana. Da ti objekti, ne čekaju građevinsku dozvolu, dok se svi planovi nižeg reda; županijski, gradski ili općinski, ne poravnaju s našim državnim planom, objašnjava.

Smatra da to ubrzava čitavu proceduru i zaobilazi potencijalne političke opstrukcije.
– Ako želimo graditi brzu prugu od Rijeke do granice s Mađarskom, ta pruga prolazi kroz Primorsko-goransku županiju, Karlovačku, Zagrebačku, grad Zagreb i Koprivničko-Križevačku županiju. Kroz 50-ak jedinica lokalne samouprave, gradova i općina koji su na tom putu, naveo je.