Kako u turizmu pravimo budale od sebe, koji je grad na jugu primjer za Hrvatsku

Uhvatila nas je jedna žurba, pohlepa, kaže prof. Babić. Možda je riječ o kompenzaciji stoljetne gladi. Možda smo predugo bili gladni, pa sada moramo sve steći, kaže prof. Babić

Nešto najautentičnije, najizvornije što Dalmacija ima – to su gradovi, kaže bivši rektor splitskog sveučilišta, povjesničar umjetnosti, arheolog, prof. dr. sc. Ivo Babić za HRT. Izrasli su iz lokalnih prilika, geografije, geologije i povijesnih okolnosti. Neponovljivi su i jedinstveni. Nije samo riječ o vizualnom nego i civilizacijskom aspektu.

– Gradovi su nas civilizirali, sve nas koji su se spustili s brda. Nas su učinili građanima. Dakle, ti gradovi su bili ishodište civilizacije, velike retorte civilizacije. To je njihova uloga. A danas oni izumiru u onom najvrjednijem, a to je žiteljstvo, ističe.

Grad nisu zidine nego ljudi. No naš moral i naša praksa ostaje na fasadama. Zaboravljamo ljude i kako je tim ljudima živjeti u starim gradskim jezgrama, kaže prof. Babić. Konzervatori i projektanti nameću ljudima skupe obnove umjesto da im pomažu.

– Njihova pamet zaostaje na fasadama. Nije samo bitan romanički prozor, gotika nego ljudi koji su unutra. Kuća bez ljudi propada u par godina. Netko mora otvoriti te škure, netko mora živjeti. Grad je živo biće.

Velika je greška, smatra prof. dr. sc. Babić, što smo zaigrali samo na jednu kartu – turizam. Naš turistički proizvod su sunce i more. Dominantna je “Zimmer frei” ideologija.

– Prije su vam iznajmljivali bračne sobe, a sad iznajmljuju apartmane. To je jedna magijska riječ… Umjesto industrije koja je uglavnom opljačkana i uništena, imamo industriju zabave. To je izraz oficijelni.

Profesor Babić smatra da različitim priredbama i manifestacijama za turiste ‘pravimo budale od sebe’. Ljudi su postali opsjednuti turizmom. Možda i s razlogom, ističe on, jer se u nas jedino u turizmu može dobro zaraditi.

– Nužna je raznolikost u ekonomiji. Kaže se pučki – ne možeš igrati na jednu kartu ili sve u jednu torbu. Ne možemo se osloniti samo na turizam. Kod nas je, ako se ne varam… negdje 18 % BDP-a je turizam… Jedan naš dužnosnik iz Splita, jedan od gradonačelnika je rekao da Split mora biti kao Ibiza, a to je primjer promašenog masovnog turizma, kaže.

Ima različitih tumačenja što je to grad. Profesor Babić kaže da je njemu najbliža misao Maxa Webera koji je govorio da se grad razlikuje od sela jer je artikulirana socijalna struktura gdje žive razni sektori. Selo je, pak, homogeno.

– Primjerice Korčula je minijaturna, ona je jako artikulirana, ona je grad. Jedno naselje u Slavoniji ipak nije grad jer su kuće sve jednake, a ovdje postoji hijerarhija… Jedan grad koji ima katedralu, to je nešto… Grad bez suda nije grad, ističe.

Foto Tris portal