SVJETSKI DAN PREVENCIJE: Svaki drugi pokušaj suicida završava smrću, zašto je to i dalje tabu tema

Danas se obilježava Svjetski dan prevencije samoubojstava, inicijativa koju je 2003. godine pokrenulo Međunarodno udruženje za prevenciju samoubojstava u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Ovaj dan ima za cilj podići svijest o problemu suicida i njegovoj prevenciji, potaknuti otvoreni razgovor o mentalnom zdravlju i smanjiti stigmu koja često prati osobe koje se bore sa suicidalnim mislima.

Psihologinja Nina Crnogorac-Šabić iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-Neretvanske županije ističe kako je iznimno važno da se o ovoj temi govori otvoreno, jer samo na taj način društvo može pomoći onima koji se nalaze u krizi.

“Svjetski dan prevencije samoubojstava vrlo je važan jer omogućuje da se javno, s posebnim naglaskom, govori o suicidu, o faktorima koji do njega dovode, kao i o načinima na koje ga možemo spriječiti,” izjavila je Crnogorac-Šabić. Također je naglasila važnost podizanja svijesti u općoj populaciji o ovom ozbiljnom problemu.

Prema posljednjim podacima, u 2024. godini na području Dubrovačko-Neretvanske županije zabilježena su 22 pokušaja suicida, od kojih je 11 bilo fatalnih. U usporedbi s 2023. godinom, broj pokušaja suicida smanjen je s 27 na 22, dok je broj izvršenih suicida pao s 15 na 11.

Na razini Hrvatske, i dalje postoje tri županije koje prednjače po broju pokušaja i izvršenih suicida: Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska. Iako su brojevi za Dubrovačko-neretvansku županiju u usporedbi s tim županijama značajno manji, stanje ostaje ozbiljno, jer svaki život je važan, a broj pokušaja i izvršenih suicida je i dalje alarmantan.

U 2023. godini na razini Hrvatske bilo je 1242 pokušaja suicida, od kojih je 503 završilo smrću, dok je 2024. godine broj pokušaja smanjen na 1194, s 507 izvršenih suicida. Iako broj pokušaja suicida opada, broj izvršenih suicida u 2024. godini blago je porastao u odnosu na prošlu godinu, što ukazuje na potrebu za daljnjim poboljšanjima u prevenciji i intervencijama.

“Na razini Hrvatske, prošle godine bilo je 1194 pokušaja i izvršenih suicida, što su alarmantne brojke za tako malu zemlju. Uzroci suicida su brojni i povezani s različitim životnim faktorima,” istaknula je psihologinja.

Prema njezinim riječima, suicidalne misli mogu imati različite uzroke, od mentalnih bolesti poput depresije i bipolarnog poremećaja do teških životnih situacija, poput gubitka voljene osobe, posla ili stresa zbog životnih promjena. Osobe koje su emocionalno impulzivne također su podložnije riziku od suicida, jer u trenutnim krizama ne vide izlaz iz situacije.

Kada su u pitanju demografske skupine, najveći broj izvršenih suicida zabilježen je među osobama starijim od 65 godina. “Starija dob donosi značajne životne promjene, uključujući umirovljenje, gubitak bliskih osoba, zdravstvene probleme i smanjenje socijalnih kontakata. To može dovesti do osjećaja bespomoćnosti i depresije,” objasnila je Crnogorac-Šabić.

Također, iako je broj pokušaja suicida među djecom do 14 godina bio nizak, s 3 slučaja u 2015. godini, zabrinjavajuće je da je ta brojka u 2024. godini porasla na 13.

Ona je također naglasila da postoje preventivni faktori koji mogu pomoći u smanjenju rizika od suicida, uključujući optimizam, socijalnu podršku, razvoj vještina rješavanja problema i religioznost. Osobe s razvijenim samopoštovanjem i pozitivnim pogledom na budućnost lakše se nose s životnim teškoćama.

Stručnjaci ističu da je važno prepoznati upozoravajuće znakove kod osoba koje imaju suicidalne misli. “Ako osoba spominje suicid, povuče se od drugih, pokazuje drastične promjene u ponašanju, počne konzumirati alkohol ili drogu, ili počne razmišljati o ostavštini ili pisanju oporuke – to su jasni signali na koje treba obratiti pažnju,” upozorava Crnogorac-Šabić.

Stručnjaci također savjetuju kako pomoći osobama koje razmišljaju o suicidu. Prvi korak je razgovor. “Ponekad je dovoljno pitati osobu: ‘Izgledaš zabrinuto, razmišljaš li o sebi?’, jer to može otvoriti prostor za iskren razgovor,” ističe psihologinja.

Kada se prepozna potreba za stručnom pomoći, preporučuje se upućivanje osoba na profesionalnu podršku, bez obzira na društvene stigme. “Važno je naglasiti da stručna pomoć jamči anonimnost i da nijedna osoba ne treba osjećati sram zbog traženja pomoći,” zaključila je Crnogorac-Šabić.

Na kraju, ona je pozvala društvo da prestane stigmatizirati osobe koje se bore s suicidalnim mislima i da ih potiče da potraže pomoć. “Samo otvoreni razgovori mogu pomoći u smanjenju broja suicida i pomoći onima koji se nalaze u teškoj situaciji.”