Lasić o novoj školi, komasaciji i stanovima na Zvekovici: Da nemamo općinu, skoro ništa od ovoga ne bi imali

Uz Dan Općine, Konavle ove godine obilježavaju i 30 godina od osnutka kao samostalne jedinice lokalne samouprave. Što samostalna općina znači Konavljanima, ali i koji su najvažniji projekti pred konavoskom upravom u razgovoru nam je, uz ostalo, rekao načelnik najjužnije hrvatske općine Božo Lasić.

– Meni kao načelniku, ali i vjerujem i svim Konavljanima znači puno što imamo svoju općinu. Imati općinu znači samostalno upravljati svojim prostorom, a sve svoje probleme najbolje možemo rješavati mi koji ovdje živimo. Nitko nam ni na koji način ne utječe na naše odluke. To bismo trebali svi zajedno cijeniti. Vjerujem da to svi Konavljani cijene i vide što smo napravili u proteklih 30 godina, koje pomake u infrastrukturi, gospodarstvu, Svi znate što sve imamo u Konavlima. Imamo Dom za starije, sedam vrtića, svoja komunalna poduzeća Vodovod i Čistoću, odnedavno i novi vatrogasni dom, sva su sela premrežena vodovodnom mrežom, skoro svugdje i kanalizaciju, zatim imamo i pet nogometnih klubova, muzeje i galerije. Sve to imamo i s time gospodarimo. A da nismo imali općinu ne bi skoro pa ništa od toga imali.

Na početku ćemo spomenut vrlo važan projekt, a to je izgradnja nove škole u Cavtatu. Predugo se o tome govorilo, predugo i čekalo. Je to sad konačno?

To je konačno riješeno. Zapravo bit će riješeno kad zgrada bude napravljena. Ali sve smo pretpostavke za gradnju napravili, dobili građevinsku dozvolu,  a Vlada nam je odobrila bespovratnih 14,5 milijuna eura. Planiramo napraviti modernu školu s trodijelnom dvoranom.  Istina, dugo je trebalo, bili smo frustrirani, nije bilo lako, ali i ovo pokazuje da se ne smije odustajati, već treba zatomiti osjećaje i frustracije i odraditi projekt do kraja.

Koji su daljnji koraci? Kad se očekuje početak radova?

Nadam se da ćemo do kraja godine objaviti natječaj. Moramo pozorno pripremiti natječajnu dokumentaciju i iduće godine početi s radovima. Znate koliko je teško odabrati dobrog izvođača posebno sad kad postoji veliki deficit radne snage. A često ovakvi natječaji služe i za prepucavanje građevinskih tvrtki, pa ni poništavanja natječaja nisu iznimka. Vjerujem da ćemo se mi potruditi da sve bude vrhunski pripremljeno kako bi natječaj odmah prošao.

Konavle su prve u Hrvatskoj krenule s projektom komasacije.  U kojoj je fazi komasacija Konavoskog polja?

Sve su pripremne radnje obavljene. Sad očekujemo da Ministarstvo poljoprivrede  raspiše natječaj za početak komasacije. Znači, određena je  komasacijska gromada,  odobrena su nam sredstva u iznosu od gotovo milijun eura i nadam se da će uskoro biti objavljen i taj natječaj.

Jeste li se uspjeli dogovoriti s vlasnicima zemljišta?

U  ovoj fazi se nema što dogovarati, već kad počne komasacija onda se počinje razgovarati jer  će u postupku  sudjelovat će predstavnici vlasnika, Općine i nadležnog ministarstva, te pravosuđa. Ali Zakon o komasaciji je jasan i ne vidim razloga zbog kojeg bi netko odbio komasaciju. Zar nekome nije bolje da umjesto dva komada zemlje na dva mjesta, ima na jednom mjestu tu ukupnu površinu.

Rekli ste da je cilj komasacije revitalizacija Konavoskog polja, što će se tamo raditi ili saditi? Postoji li neki plan?

Do sad je vlasništvo tamo ispremreženo između privatnog, općinskog, državnog, nešto imaju i Hrvatske vode…Na jednoj čestici negdje ima i 1200 vlasnika. Sad kad se sve to zemljište objedini, urede putevi, vodotokovi,  onda kreće revitalizacija. Radit će se na način da ćete dobiti zemljište u komadu. I onako koji bude zakupnik to će i obrađivati. Na svakom zakupniku je da se odluči što će tu saditi, hoće li to biti vinova loza, ili nešto drugo.

Što je sa stanovima na Zvekovici koje su stanari trebali otkupiti, znamo da je bilo dosta nesuglasja oko toga? 

Te je stanove Općina, protiv svoje volje, zapravo na teret,  dobila od SIZ-a za stambeno komunalno poslove bivše Općine Dubrovnik. Nisu bili legalizirani, nisu bili uknjiženi i mi smo sve to morali napraviti. Morali smo  otkupiti dio zemljišta kako bi proveli legalizaciju i uknjiženje, napravili smo i etažiranje. Nakon svih tih procesa Općina je sad spremna ustupiti stanove sadašnjim stanarima po povoljnim cijenama. Trebaju platiti legalizaciju, uknjižbu, te zemljište, koje smo procijenili minimalno.  Ove godine je provedena uknjižba, a uskoro bi trebale početi i sudske nagodbe sa stanarima. Tko može platit će odmah, a tko ne to može i u ratama. Cijena je stvarno biti povoljna. Kao načelnik, a ni Općinsko vijeće ne možemo te stanove dati besplatno jer bi to bio kriminal.

Što je s onima koji ne budu imali novac za otkup. Hoće li ostati bez stanova?

Naći ćemo modalitet za otplatu već prema mogućnostima stanara.  Može netko otplaćivati i 15 godina. A ako ne bude htio otkupiti, stan će ostati općinski ali te ljude nitko neće izbacivati ni tjerati iz stanova za 10-15 godina.

Brza cesta je tema koja je zadnje vrijeme izazvala brojna negodovanja. Kakav je Vaš stav o tome s obzirom da među Konavljanima nije bilo toliko prijepora?

Na početku smo imali manje prijepore koje smo uspjeli riješili. Tako  smo riješili problem s nekoliko kuća na Zvekovici. Mi smo zadovoljni trasom. Nadam se da će postići sporazum u Gradu i Župi kako bi se moglo krenuti  s projektom. Ma ta cesta je svima potrebna, pogotovo  nama u Konavlima je ta cesta potrebna, ma svima je potrebna.  Kad su incidenti u prometu  ne može funkcionirati ni Zračna luka, ni Grad, ni hoteli. Istina je da ima prijepora, ali tako je sa svakim projektom i mislim da je na stručnjacima da to riješe. Svaki projekt iziskuje napor i razgovore, ništa se ne smije raditi na silu.

Nedavno ste imali problem s postavljanjem divovskog antenskog stupa u Pridvorju, ali ovo nije prvi put da se operateri pokušavaju tako nešto? Jeste li zaustavili to?

Zaustavili smo gradnju. Žalili se na drugostupanjskom sudu i vidjet ćemo što će biti.

Prošle godine najavili ste i izgradnju dječjih vrtića u Čilipima i na Grudi za što je Općina od Ministarstva znanosti i obrazovanja dobila sedam  milijuna kuna.

To je jako malo novca, zapravo to je ništa. Mislim čak od tog novca i odustati jer nismo s time zadovoljni. No,  idemo s projektom u Čilipima, a na Grudima ćemo kupiti jednu lokaciju kako bismo i na mjestu starog Vatrogasnog doma napraviti vrtić.  Mi smo demografski u plusu, imamo sve više stanovnika i to moramo riješiti. Ali to ne možemo sami i tu nam je potrebna pomoć  države.  Istina je da smo mi godinama upisivali svu djecu roditelja koji su zaposleni i onda smo tim natječajem na neki način kažnjeni. Kad je država raspisala natječaj onda su ustegnuta sredstava svim općinama i gradovima koji imaju upisanu svu djecu, a prednost su imali oni koji imaju neupisane djece. Znači oni koji su se trudili osigurati vrtićki smještaj su kažnjeni, a dobro su prošli oni koji nisu ništa radili. Mi smo iznajmljivali prostore, širili vrtiće, mučili se, ali se nadam da ćemo i taj problem riješiti, nema razloga da ne bude tako.

Za nama je turistička sezona, Vi ste na početku godine zvučali kao jedini optimist. Jeste li zadovoljni rezultatima?

Moram biti zadovoljan, a i svi mi moramo biti zadovoljni.  Ono što sam govorio ispunilo se. Sezona je bila uspješna. Ljudi uvijek imaju velika očekivanja i mi bismo uvijek htjeli još više ali sve ima svoje granice. I turistička sezona i napredak, sve ima svoje granice. U zadnje vrijeme mi se čini da živimo u nekom čudnom vremenu, ja kažem u teroru sreće. Kao da nam se nameće da uvijek moramo biti zadovoljni, zabijati neke golove, ali nije uvijek tako, život je borba. Sezona je takva kakva je i možemo biti zadovoljni. Činjenica je i da smo napravili neke graške i sa cijenama, ali se nadam da nam se to neće u idućem razdoblju razbiti o glavu. Ne mogu shvatili,  je li to neka vrsta sociopatologije, kad vidim da se dio medija  trudio sotonizirati tu sezonu. Po društvenim mrežema se govorilo protiv sezone, objavljivali su se preskupi računi, a to su sve vidjeli i naši potencijalni gosti. To se naime prenijelo i u strane medije. Ne krivim medije, i ne mislim da sve treba prikazivati ružičasto, ali moramo biti mudri.

Realno, što mislite jesmo li bili skupi?

Jesmo. To sam i sam osjetio, ali vam je ista cijena i u drugim tržištima. Realno nam je ulazak u Europsku zonu na jedan način donio i zaokruživanje brojki. Neke cijene su skočile i iz straha od neuspjeha sezone pa su poskupili misleći da se ubere što više novca. Najveći problem je ljudska pohlepa i ambicija, mnogi bi da  bez puno rada i truda dođu do puno novca.

Naglasili se da je u Konavlima prisutan demografski plus. Znači li to da su Konavljani sretni i zadovoljni?

Teško mi je reći koliko su Konavljani sretni. A što se tiče demografskog prirasta dio uistinu čine Konavljani, a dio se ljudi i doseljava i nastanjuje u Konavle. Dolaze neka nova vremena i novi izazovi kojima ćemo se morati prilagoditi. Moramo znati zaštititi prostor jer se mnogi doseljavaju. To ne znači da smijemo biti ksenofobi, već zadržati i mudro zaštititi  svoju kulturu. I ne smijemo dozvoliti da izgubimo naš prostor.

Ovo Vam je drugi mandat na čelu Općine. Kako biste sebe ocijenili, jeste li zadovoljni postignutim?

Ne bih želio sebe ocjenjivati.  Neka me drugi ocjenjuju.  A što se tiče postignutog,  ja sam osobno zadovoljan. Učinio sam onoliko koliko sam znao i umio. Moglo se bolje i više. Ali moram reći da sam se maksimalno trudio da napravim najbolje što umijem i znam.

Mato Čupić