Pola lonca ručka ostalo je na štednjaku do večeri. Upravo u tim satima nastaje problem

Nedjeljni ručak je gotov, a u loncu je ostalo još pola pašticade. Lonac ostaje na štednjaku pod poklopcem, jer vruće jelo “ne ide u hladnjak”. Netko ga spremi navečer, a nekad tek ujutro.

Tako se radi u mnogim kućama i tako su nas učile mame i none. Pravilo je točno samo napola. Vruće jelo doista ne treba gurati u hladnjak čim se skine s vatre. Ali puno je veća greška ostaviti ga satima na kuhinjskoj ploči.

Lonac pun vrućeg jela zagrijat će unutrašnjost hladnjaka. Mlijeko, meso i sve ostalo oko njega neko će vrijeme biti toplije nego što bi trebalo. A kvarljivu hranu treba držati na pet stupnjeva ili niže.

Druga strana priče manje je poznata. Bakterije se najbrže razmnožavaju između otprilike četiri i šezdeset stupnjeva. Lonac koji se polako hladi na sobnoj temperaturi satima prolazi baš kroz taj raspon. Što je lonac veći i puniji, to dulje traje. A u toploj kuhinji jelo se hladi još sporije.

Zato se savjetuje da kuhano jelo ne stoji izvan hladnjaka dulje od dva sata. U tom roku treba ga ohladiti i spremiti. Ako je jelo zaboravljeno vani pa je prošlo više od četiri sata, sigurnije ga je baciti.

Hlađenje se može ubrzati. Jelo se prelije u manje posude, jer se mala količina ohladi puno brže od punog lonca. Poklopljena posuda može se staviti i u sudoper s hladnom vodom.

Kod riže pravilo je još strože. Ako se predugo hladi na sobnoj temperaturi, u njoj se mogu razviti toksini opasni za zdravlje. Zato rižu koja ostaje za sutra treba spremiti u hladnjak čim je skuhana.

Ni u hladnjaku kuhano jelo ne može stajati unedogled. Obično se savjetuje da se pojede u tri do četiri dana, a ono što neće stići na stol bolje je na vrijeme zamrznuti.