EU DIREKTIVA Svako kućanstvo trebalo bi biti spremno za 72 sata bez pomoći, jeste li spremni?

Europska unija sve glasnije poziva građane na pripremu za moguće krizne situacije i preporučuje da svako kućanstvo bude sposobno samostalno funkcionirati najmanje 72 sata. No, jesmo li takav scenarij ozbiljno shvatili ili nam je oprema za izvanredne situacije i dalje razbacana po ladicama i ormarima?

Posljednjih mjeseci sve se više govori o pripremi građana za izvanredne situacije, a posebno je odjeknula preporuka Europske unije prema kojoj bi kućanstva trebala imati dovoljno osnovnih potrepština za samostalno preživljavanje tijekom prva 72 sata krize. Iako se na prvi pogled može činiti kao još jedna preporuka koja će brzo pasti u zaborav, iza nje stoji ozbiljna europska strategija usmjerena na jačanje otpornosti građana i društva na različite prijetnje.

Europska komisija u ožujku 2025. predstavila je Strategiju pripravnosti Europske unije (Preparedness Union Strategy), kojom želi osnažiti sposobnost država i građana da se pripreme za krize i učinkovitije reagiraju na njih. Među ključnim ciljevima istaknuta je upravo mogućnost da stanovništvo bude samodostatno najmanje 72 sata, odnosno tijekom razdoblja u kojem nadležne službe možda neće moći odmah doprijeti do svih pogođenih područja.

Što bi trebala sadržavati torba za prvih 72 sata?

Ideja je jednostavna: u slučaju da dođe do ozbiljnog poremećaja svakodnevnog života, građani bi trebali imati osnovne zalihe koje će im omogućiti da nekoliko dana ne ovise o neposrednoj pomoći izvana.

U takvom kompletu važno je imati pitku vodu i hranu koja se može dugo čuvati i ne zahtijeva složenu pripremu, primjerice konzerviranu hranu i druge trajne namirnice. Tu su i osnovni pribor za prvu pomoć, potrebni lijekovi, svjetiljka i rezervne baterije, prijenosna baterija za mobitel, radio na baterije ili drugi način informiranja u slučaju prekida komunikacija, kao i nešto gotovine.

Preporučuje se pripremiti i osobne dokumente ili njihove kopije, važne kontaktne podatke, higijenske potrepštine, osnovnu odjeću i druge stvari potrebne članovima kućanstva. Posebnu pozornost treba posvetiti djeci, starijim osobama, osobama s invaliditetom i kućnim ljubimcima, odnosno njihovim individualnim potrebama.

Pritom nije dovoljno samo kupiti potrepštine i spremiti ih u torbu. Važno je znati gdje se nalaze, redovito provjeravati rokove trajanja hrane i lijekova te unaprijed dogovoriti kako će članovi kućanstva postupiti u slučaju evakuacije ili druge izvanredne situacije.

Naši sugovornici nemaju spremnu torbu za preživljavanje

Provjerili smo kako na ovu preporuku gledaju naši sugrađani i jesu li već pripremili sve što bi im moglo zatrebati u slučaju izvanredne situacije.

Odgovori koje smo dobili prilično su slični. Nitko od sugovornika s kojima smo razgovarali nema spreman komplet za preživljavanje 72 sata. Većina ipak kod kuće ima neke osnovne potrepštine – zavoje, flastere i druge stvari za prvu pomoć, kao i pokoju konzervu hrane viška. Međutim, problem je što se sve nalazi na različitim mjestima u kući, bez unaprijed pripremljene torbe koju bi u slučaju potrebe mogli jednostavno uzeti i ponijeti.

Jedna sugrađanka prisjetila se kako ju je iskustvo iz proteklih godina ipak potaknulo na određene pripreme. Još tijekom pandemije bolesti COVID-19, u razdoblju kada je Hrvatsku pogodio niz snažnih potresa, među kojima je bio i razorni zagrebački potres, kupila je mali prijenosni štednjak i torbicu prve pomoći.

Njezina se priprema nastavila i nakon vremenskih nepogoda. Kada je Dubrovnik 2024. godine pogodila poledica, nabavila je specijalizirane metalne dodatke za obuću koji omogućuju sigurnije kretanje po zaleđenim površinama.

Iako nema jedinstvenu torbu za krizne situacije, njezin primjer pokazuje kako iskustva iz stvarnog života mogu potaknuti ljude da razmišljaju o vlastitoj sigurnosti i unaprijed nabave barem dio potrebne opreme.

Priprema za katastrofu ili poruka da moramo biti oprezniji?

Pitanje koje se nameće jest koliko je važno ozbiljno shvatiti ovakve preporuke. Trebamo li se zabrinuti zbog sve glasnijih poruka o pripravnosti ili ih jednostavno prihvatiti kao razumnu preventivnu mjeru?

S obzirom na sve što se događa u svijetu, od razornih potresa i poplava do ratova, pandemija, ekstremnih vremenskih uvjeta i mogućih prekida opskrbe električnom energijom, jasno je da izvanredne situacije nisu nešto što se događa samo drugima.

Europska preporuka zato ne bi trebala izazivati paniku, nego potaknuti na razmišljanje. Ne možemo predvidjeti kada će se dogoditi sljedeća velika nepogoda, ali možemo napraviti male korake kako bismo u takvoj situaciji bili spremniji.

A kako je kod vas? Imate li kod kuće pripremljenu torbu s osnovnim potrepštinama za 72 sata ili su vam voda, hrana, baterije i prva pomoć, baš kao kod naših sugovornika, još uvijek raspoređeni po različitim dijelovima kuće?

Naslovna fotografija: AI/GEMINI