Šesta žrtva “ukletog zavoja”, kamera zabilježila skoro pet tisuća prekršaja, Hrvatske ceste šute

Od 2018. godine do danas, ukleti zavoj na D-118 između Blata i Vele Luke odnio je šest mladih života, a posljednja tragedija dogodila se u nedjelju navečer, kada je život izgubio 27-godišnji motociklist iz Vele Luke.

Zavoj koji Korčulani već godinama nazivaju „ukletim“ ili „mrtvom točkom“ ponovno je postao mjesto stravične tragedije, a tragedija je ponovno otvorila pitanje o kojem smo pisali još 2022. godine, nakon što su 2. siječnja u istom zavoju poginula trojica mladića iz Smokvice. Njihov je automobil sletio s kolnika i udario u bor uz cestu.

Nepuna tri mjeseca poslije, 27. ožujka, na istom je mjestu sletio još jedan mladić, također iz Smokvice, koji je udario u isti bor. Automobil je bio potpuno uništen, no vozač je sretnim prstom sudbine preživio.

U studenom 2018. godine, na istom zavoju, život su izgubila dvojica mladih otočanina zbog neprilagođene brzine i gubitkom kontrole nad osobnim vozilom.

Danas, gotovo devet godina poslije, Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj i Hrvatskim cestama, postavljamo isto pitanje tražeći odgovore. Što se u međuvremenu promijenilo i može li se na toj lokaciji učiniti više kako bi se spriječile nove tragedije? Tragedije koje se, očito, bez zadrške ponavljaju.

Policija je potvrdila ono na što su otočani već znali, riječ je o istom zavoju koji je u crno više puta zavio brojne obitelji otoka Korčule.

„Možemo potvrditi da se prometna nesreća, koja se dogodila 12. listopada ove godine i koja je za posljedicu imala smrtno stradavanje 27-godišnjeg motociklista, dogodila u istom zavoju gdje su 2022. godine smrtno stradala trojica mladića iz Smokvice, međutim smjer kretanja vozača nije bio isti“, odgovorili su iz policije.

Pritom pojašnjavaju da se motociklist kretao iz Vele Luke prema Blatu, dok je automobil s trojicom mladića 2022. godine dolazio iz suprotnog smjera.

„Očevidom je utvrđeno kako je u oba slučaja uzrok prometne nesreće bila neprilagođena brzina“, navode iz policije.

Zanimalo nas je i koliko se prometnih nesreća s ozlijeđenima ili materijalnom štetom dogodilo upravo u tom zavoju. Međutim, policija ne raspolaže takvim izdvojenim podatkom jer evidenciju prometnih nesreća vodi prema cestovnim dionicama, a ne prema pojedinačnim zavojima.

To znači da zasad nije moguće dobiti potpunu statističku sliku svih prometnih nesreća na toj konkretnoj lokaciji. Na primjer, prometna nesreća nakon koje je mladi muškarac iz Smokvice, u potpuno smrskanom autu, samo dva mjeseca nakon tragične pogiblje njegovih sumještana, Božjom milosti ili sretnim spletom okolnosti, ostao živ – ne vidimo u evidenciji spornog zavoja.

Ono što je sigurno jest da je zavoj fatalan i smrtonosan i za te nam tvrdnje ne trebaju nikakve dodatne evidencije. Baš je zato na toj lokaciji postavljena kamera za nadzor brzine.

„Prema policijskim pokazateljima dionica ceste D-118 smatra se prometno opasnom dionicom u pogledu brzine kretanja vozila i upravo iz tog razloga policija je inicirala postavljanje kamere za nadzor brzine koja je instalirana 2024. godine i do danas je zabilježila 4.901 prekršaj“, navode iz PU dubrovačko-neretvanske.

Gotovo pet tisuća (!) evidentiranih prekršaja u nešto više od dvije godine podatak je koji sam za sebe otvara niz pitanja. Koliko vozača svakodnevno prolazi tom dionicom, koliko njih prekoračuje ograničenje brzine i jesu li dosadašnje mjere nadzora dale očekivane rezultate? Postoji li neki dodatni način na koji bi se spriječilo vozače da na toj dionici luduju?

Sigurni smo da je postavljanje kamere spasilo koji život, no posljednja tragedija pokazuje da opasnost nije nestala. Policija pritom ističe da je upravo cestovni pravac Blato – Vela Luka prioritetan u planiranju i provođenju preventivno-represivnih aktivnosti prometne policije na Korčuli. Drugim riječima, policija je na toj lokaciji na terenu češće nego igdje na otoku što potvrđuju i brojne obavijesti u otočnim grupama, dojavama za policiju.

Podsjetimo, još nakon nesreća 2022. godine, mještani su upozoravali na specifičnu konfiguraciju zavoja, njegovu nepreglednost i sklizak kolnik tijekom vlažnih zimskih jutara. Posebno su problematizirali borove koji su rasli neposredno uz prometnicu. U tadašnjem članku razgovarali smo s mladićem koji je u ožujku 2022. sletio s ceste i preživio udarac u bor.

„Kupio sam novi automobil, nemam još osjećaj za njega, ne znam koliko sam vozio. Nisam siguran je li na cesti bila rosa ili iglice od bora, iznenadila me malo i okuka, zavoj te lomi, čini se da nije toliko oštar i zabio sam se u bor“, ispričao nam je tada, zahvalan što je živ.

Njegova je procjena bila da bi uklanjanje stabla moglo smanjiti težinu posljedica eventualnog slijetanja s ceste, iako, kako je i sam naglasio, nitko ne može znati što bi se dogodilo da bora nije bilo.

U suradnji s lokalnom samoupravom, stabla borova koja su se nalazila neposredno uz cestu nakon zavoja, uklonjena su, no danas vidimo da ni borovi nisu presudni kad je „ukleti zavoj“ u pitanju.

Također, Hrvatske su ceste tad odbacile tvrdnje o neodgovarajućem asfaltu, navodeći da je kolnik obnovljen habajućim slojem s dobrom otpornošću na klizanje, odbili su mogućnost rekonstrukcije prometnice. Postavljena je, doduše, dodatna prometna signalizacija, kako nam je potvrdila policija.

„Nakon teške prometne nesreće u kojoj su smrtno stradala trojica mladića, policija je uputila dopis Hrvatskim cestama za dodatnom signalizacijom što je i napravljeno, dok rekonstrukciju ceste nisu smatrali potrebnom“, navode iz policije.

Dakle, dodatna prometna signalizacija je postavljena, borovi su uklonjeni, kamera za nadzor brzine u funkciji je od 2024. godine, a ipak se na istoj lokaciji dogodila još jedna prometna nesreća sa smrtnim ishodom.

„Budući da je u oba slučaja uzrok prometne nesreće brzina, a ne greška u infrastrukturi prometnice, držimo da eventualni prijedlog infrastrukturne rekonstrukcije ceste neće biti uvažen, kao što nije bio uvažen prijedlogom iz 2022. godine“, poručuju iz PU dubrovačko-neretvanske.

Bez želje nametanja odgovornosti, otočani, pogotovo oni koji su izgubili nekoga koga vole i čiji su životi nepovratno promijenjeni, pitaju se jesu li iscrpljene sve mogućnosti za povećanje sigurnosti na mjestu na kojem se tragedije ponavljaju?

Dok je PU dubrovačko-neretvanska odgovorila na naša pitanja i dostavila konkretne podatke, od Hrvatskih cesta službeni odgovor zasad nismo dobili. Obratili smo se Nikši Konjevodu, voditelju Tehničke ispostave Dubrovnik Hrvatskih cesta, odgovor još čekamo.

Nitko ne može tvrditi da bi drukčija konfiguracija ceste sigurno spriječila posljednju prometnu nesreću. Takav zaključak zahtijevao bi stručnu prometnu analizu, a ne nagađanja. Međutim, jednako tako, utvrđivanje neprilagođene brzine kao uzroka nesreće ne bi smjelo samo po sebi zatvoriti raspravu o mogućnostima dodatnog povećanja sigurnosti.

Šestero poginulih u istom zavoju, 4.901 evidentirani prekršaj brzine i još jedna obitelj zavijena u crno dovoljan su razlog da se to pitanje ponovno postavi. Ipak, ako vozite pomalo, ako vozite unutar ograničenja brzine, šanse za tragičnim ishodom su minimalne.