Salmonela u cherry rajčicama iz Italije: Ima li razloga za zabrinutost u Dubrovačko-neretvanskoj županiji?

Nakon što je u Italiji prijavljeno više od 130 slučajeva salmoneloze povezanih s konzumacijom cherry rajčica, a sporni proizvodi pronađeni i kod pojedinih subjekata u Istri i na Kvarneru, provjerili smo kakva je situacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kako se provode kontrole hrane i na što potrošači trebaju paziti pri pripremi svježeg voća i povrća.

Talijanske zdravstvene vlasti istražuju epidemiju salmoneloze povezanu s konzumacijom cherry rajčica podrijetlom sa Sicilije. Prema objavljenim informacijama, zabilježeno je više od 130 slučajeva zaraze, od čega 117 na području Brescie i još 15 u Bergamu. Tijekom službenih kontrola u rajčicama su otkriveni serotipovi Salmonella Typhimurium i Salmonella Strathcona.

Sumnja se da je do kontaminacije moglo doći putem vode za navodnjavanje, u kojoj je također otkrivena salmonela. Okolnosti kontaminacije i povezanost pojedinih serija rajčica sa slučajevima oboljenja još se istražuju.

Iako sporne rajčice, prema podacima Državnog inspektorata, nisu bile izravno isporučivane u Hrvatsku, pojedini subjekti iz Istre i Primorja nabavili su ih u poslovnici trgovačkog lanca METRO u Trstu. Inspekcijski nadzori nad subjektima koji su navedene proizvode stavili na hrvatsko tržište su u tijeku.

U našoj županiji zasad nema prijavljenih povezanih slučajeva

Može li se sličan scenarij dogoditi i na jugu Hrvatske? O tome smo razgovarali s dr. Ivankom Ljevaković Musladin iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, koja objašnjava da zasad nema službenih informacija koje bi upućivale na prisutnost spornih rajčica na našem tržištu.

„Prema informacijama koje su trenutačno dostupne javnosti, nema službenih podataka da je salmonela izolirana iz rajčica podrijetlom iz Italije na hrvatskom tržištu, kao što zasad nema ni prijavljenih slučajeva koji bi se povezivali s ovim događajem na području naše županije”, ističe dr. Ljevaković Musladin.

Dodaje kako, s obzirom na način na koji su sporni proizvodi nabavljeni u Hrvatskoj, smatra manje vjerojatnim da su istim putem stigli i do naše županije. Ipak, konačne zaključke o distribuciji treba temeljiti na službenim informacijama nadležnih tijela.

Svježe voće i povrće rjeđe je obuhvaćeno planiranim kontrolama

Službene kontrole hrane provode se prema godišnjem planu monitoringa Državnog inspektorata Republike Hrvatske. Planovi su usmjereni na različite vrste hrane, uz poseban naglasak na namirnice koje predstavljaju veći rizik za zdravlje potrošača, poput mesa, ribe, sladoleda i kolača s kremama.

Svježe voće i povrće rjeđe se nalazi u planovima redovitog uzorkovanja, pojašnjava naša sugovornica.

„Dosad rajčice i slični proizvodi nisu bili obuhvaćeni planiranim službenim uzorkovanjem na području naše županije. Međutim, nakon ovakvih događaja očekujem da bi se i taj dio mogao promijeniti u narednim godinama”, kaže dr. Ljevaković Musladin.

Kontrole se, među ostalim, usmjeravaju na mikroorganizme koji predstavljaju rizik za zdravlje ljudi, poput salmonele i bakterije Listeria monocytogenes. Uz redoviti monitoring provode se i izvanredna uzorkovanja, osobito kada se pojavi veći broj slučajeva bolesti povezanih s konzumacijom određene hrane.

„Kada imate prijavljen veći broj slučajeva trovanja hranom, provode se epidemiološka obrada i dodatna uzorkovanja kako bi se utvrdio zajednički izvor zaraze. Kod redovitih kontrola riječ je o nasumičnom uzorkovanju, pa je moguće da se kontaminacija ne otkrije svaki put, osobito ako nije široko rasprostranjena na tržištu”, objašnjava.

Upravo je to važna razlika između planiranih i izvanrednih kontrola: u slučaju epidemije postoji konkretan razlog za sumnju i ciljano traženje uzročnika bolesti.

Kako salmonela dospijeva na povrće?

Salmonelu najčešće povezujemo s namirnicama životinjskog podrijetla jer bakterija prirodno živi u probavnom sustavu životinja. Međutim, može dospjeti i na voće i povrće, primjerice putem kontaminirane vode za navodnjavanje ili tijekom rukovanja namirnicama.

Dr. Ljevaković Musladin upozorava i na križnu kontaminaciju, koja se može dogoditi tijekom pripreme hrane u kućanstvu.

„Primjerice, ako ste na dasci za rezanje obrađivali sirovu piletinu kontaminiranu salmonelom, a zatim na istoj dasci rezali cherry rajčice koje ćete jesti sirove, bakteriju možete prenijeti na rajčice. Termičkom obradom uništit ćete salmonelu u mesu, ali ako pribor nije dobro opran, bakterija može ostati na površini i kontaminirati drugu namirnicu”, objašnjava.

Upravo zbog toga važno je odvojiti pribor za sirovo meso od onoga koji se koristi za pripremu hrane spremne za konzumaciju. Noževe, daske za rezanje i radne površine potrebno je temeljito oprati, a ruke redovito prati tijekom pripreme hrane.

Za pranje voća i povrća dovoljna je tekuća voda

Budući da se velik dio voća i povrća jede sirov, pravilno pranje i higijensko rukovanje ključni su za smanjenje rizika od zaraze. No jesu li za to potrebni ocat, soda bikarbona ili posebna sredstva za čišćenje?

„Osnovna preventivna mjera je temeljito pranje voća i povrća pod tekućom vodom. Potrebno je rukama dobro protrljati namirnicu i ukloniti ostatke zemlje i druge nečistoće. Za uobičajeno pranje nisu potrebna posebna sredstva”, poručuje dr. Ljevaković Musladin.

Ocat i soda bikarbona nisu nužni za uobičajeno pranje voća i povrća, a njihova primjena ne jamči uklanjanje svih potencijalno opasnih mikroorganizama.

„Važno je da voće i povrće dobro operete, da prije pripreme hrane operete ruke i da ne koristite isti, neopran pribor za sirovo meso i namirnice koje ćete jesti bez termičke obrade. To nisu komplicirane mjere, ali su vrlo važne”, ističe naša sugovornica.

Pranje pod tekućom vodom smanjuje količinu nečistoća i mikroorganizama na površini namirnica, ali ne jamči njihovo potpuno uklanjanje. Zato je važno pridržavati se osnovnih higijenskih pravila tijekom cijelog postupka pripreme hrane.