Nije sve u parama: najviše beba se rađa tamo gdje su najmanji poticaji

Ako vrijedi teza da veće potpore za novorođenčad potiču na veći broj novorođenih beba, onda Dubrovačko-neretvanska županija zasad tu tezu opovrgava. Usporedba broja rođenih u 2025. s potporama koje gradovi i općine isplaćuju pokazuje da  najveće naknade uglavnom nisu tamo gdje se rađa najviše djece.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u županiji je lani rođeno 1.050 djece, a umrlo 1.278 osoba. Prirodni prirast bio je minus 228, a vitalni indeks 82,2. No, razlike između lokalnih sredina su velike.

Najviše beba, a male potpore

Na vrhu je očekivano Dubrovnik s 366 rođenih, a za prvo dijete daje 331 euro. Slijedi Metković sa 180 rođenih i potporom od 350 eura, a treća je Župa dubrovačka s 92 bebe, iako daje najmanje u županiji, samo 200 eura. Konavle su imale 90 rođenih uz 400 eura potpore, Ploče 71 uz 500 eura, a Korčula 35, također uz 500 eura.

Najveće potpore – najmanje djece

Na drugoj strani ljestvice slika je obrnuta. Trpanj za prvo dijete daje rekordnih 2.000 eura, a lani je imao pet novorođenih beba. Janjina daje 1.000 eura i imala je četiri bebe. Dubrovačko primorje i Pojezerje daju po 800 eura, uz 17, odnosno šest rođenih. Vela Luka za treće dijete daje 7.300, a za četvrto i svako sljedeće čak 13.300 eura. Rođeno je 18 djece. Blato za treće dijete isplaćuje 7.964, a za četvrto 9.556 eura, uz 21 rođeno dijete.

Župa kao iznimka

Posebno se ističe Župa dubrovačka. Uz 92 rođena i 63 umrla, jedna je od rijetkih sredina s pozitivnim prirodnim prirastom, i to od 29 stanovnika. Na svakih 100 umrlih rodilo se 146 djece. Istodobno je Trpanj imao pet rođenih i 13 umrlih, a Janjina četiri rođena i osam umrlih. To ne znači da su visoke potpore krive za mali broj djece. No jasno pokazuje da sama visina naknade ne objašnjava zašto se u nekim sredinama rađa više, a u drugima manje.