Provjerili smo kakva je voda za piće u Dubrovniku, evo što su nam rekli stručnjaci

Građani Dubrovnika mogu slobodno piti vodu iz svojih slavina, poručuje Marija Jadrušić, voditeljica Odjela za vode u službi za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Javnost je posljednjih dana uznemirila polemika o kvaliteti vode za ljudsku potrošnju, a dio građana zbog toga je, kako doznajemo, počeo kupovati flaširanu vodu. No, stručnjaci poručuju kako za to nema razloga.

Jadrušić je pojasnila kako se kvaliteta vode na području županije sustavno kontrolira, u skladu s propisima i standardima koji vrijede u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

„Uzorkovanje i laboratorijska analiza regulirani su normama i propisima. Važno je da takve poslove obavlja educirano i profesionalno osoblje“, istaknula je Jadrušić.

Voda se kontrolira na više razina

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije provodi uzorkovanje i laboratorijsku obradu vode za ljudsku potrošnju u sklopu državnog monitoringa, čiji plan propisuje Ministarstvo zdravstva.

Kontroliraju se i izvorišta, odnosno sirova voda na crpilištima koja se koristi za proizvodnju vode za ljudsku potrošnju. Dio analiza provodi se u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, osobito za pokazatelje za koje dubrovački laboratorij nije opremljen.

Osim državnog monitoringa, vodovodi imaju i vlastite planove sigurnosti koji se temelje na procjeni rizika. Broj uzoraka pritom nije jednak na svim područjima, nego ovisi, među ostalim, o količini isporučene vode i broju stanovnika.

„Nije isti broj uzoraka u Dubrovniku i, primjerice, u Stonu ili Slanom. Naravno, u Dubrovniku je veća količina isporučene vode i veći broj stanovnika“, objašnjava Jadrušić.

U slučaju većih oborina, zamućenja izvorišta ili nekog drugog incidenta, broj uzoraka dodatno se povećava. Vodovod je, osim uzorkovanja i dostave uzoraka laboratoriju, obvezan svakodnevno na više kontrolnih mjesta pratiti koncentraciju slobodnog klora duž vodoopskrbne mreže.

Što se sve provjerava?

Svakodnevno se provodi osnovna analiza koja uključuje kemijske i mikrobiološke pokazatelje poput slobodnog klora, temperature, mutnoće, mirisa i okusa, pH-vrijednosti, vodljivosti, klorida, amonija, nitrita i nitrata.

Od mikrobioloških pokazatelja prate se, među ostalim, ukupne koliformne bakterije, Escherichia coli, enterokoki te određeni drugi mikroorganizmi.

Dodatno se periodično analiziraju toksični metali, nusprodukti dezinfekcije, pesticidi, PAH-ovi i brojni drugi spojevi propisani pravilnikom.

Što je s PFAS spojevima?

Posebnu pozornost posljednjih godina privlače PFAS spojevi, skupina kemijskih spojeva koji se mogu dugo zadržavati u okolišu, a o čijem se mogućem utjecaju na zdravlje sve više istražuje.

Jadrušić pojašnjava da su se PFAS spojevi u Hrvatskoj tijekom 2024. i 2025. godine pratili kroz istraživački monitoring, dok su od 2026. godine postali obvezni pokazatelj.

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije ove je godine analizirao 21 uzorak na PFAS spojeve. Za 14 uzoraka rezultati su već dostupni, dok se za sedam još čekaju rezultati.

„Ni u jednom uzorku nisu pronađene koncentracije tih spojeva iznad propisanih vrijednosti. U većini uzoraka vrijednosti su bile ispod granice kvantifikacije“, kazala je Jadrušić.

Dodaje kako se spoznaje o mogućem utjecaju pojedinih spojeva na zdravlje neprestano nadopunjuju novim istraživanjima, zbog čega se mijenjaju i propisane granične vrijednosti te uvode novi pokazatelji u sustav nadzora.

„Građani Dubrovnika mogu slobodno piti vodu“

Unatoč polemikama koje su se pojavile u javnosti, poruka stručnjakinje građanima je jasna.

„Mogu slobodno piti vodu iz svojih slavina u Dubrovniku“, poručuje Jadrušić.

Na pitanje znači li to da, prema njezinoj stručnoj procjeni, dubrovačka voda za piće ima dobru kvalitetu, odgovorila je kratko: „Tako je.“

Sustav kontrole vode pritom nije ograničen samo na redovite analize. U slučaju izvanrednih okolnosti ili incidenta, dinamika uzorkovanja se pojačava kako bi se pravodobno utvrdilo postoji li ikakav rizik za zdravlje građana.