Nova polemika oko Grabovice i Omble: Bonačić Obradović traži odgovore, Franković poručuje da „neće dopustiti strašenje građana“

Gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović zatražila je javne odgovore o ispitivanju vode na području Grabovice i izvora Omble na PFAS spojeve, upozoravajući na ranije utvrđenu hidrološku povezanost odlagališta i izvora pitke vode. Na njezino priopćenje reagirao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković, odbacujući, kako navodi, pokušaje „političkog strašenja“ građana.

Bonačić Obradović u priopćenju ističe da je trasiranjem podzemnih voda potvrđena hidrološka povezanost područja Grabovice sa slivom Omble. Navodi i da se boja ubačena na području odlagališta pojavila na Ombli nakon pet dana, što je, prema njezinim riječima, 2017. godine potvrđeno i na sjednici Gradskog vijeća.

Posebno je zatražila podatke o tome jesu li procjedne vode Grabovice, voda na području odlagališta te sirova i pročišćena voda Omble ikada ciljano analizirane na PFAS spojeve. Traži i podatke o tome koji su pojedinačni spojevi analizirani, kada su uzorci uzeti i koje su koncentracije izmjerene.

Vijećnica je otvorila i pitanje druge faze pročistača pitke vode u Komolcu, odnosno najavljene ugradnje filtera s aktivnim ugljenom. Tvrdi da u javno dostupnoj dokumentaciji koju je pregledala nije pronašla dokaz da je ta faza izvedena te poziva Vodovod da objavi je li i kada sustav ugrađen i pušten u rad.

Pritom naglašava da ne tvrdi kako je voda iz Omble onečišćena PFAS-om, već traži odgovor na pitanje jesu li ti spojevi ikada ciljano ispitivani.

Gradonačelnik Mato Franković u svojoj reakciji navodi da je aktualna gradska vlast 2017. godine Grabovicu zatekla u vrlo lošem stanju. Tvrdi da se dio otpada godinama odlagao na otvoreno tlo, izvan nepropusne zaštitne folije, bez odgovarajuće drenaže i sigurnog sustava prikupljanja procjednih voda.

Istodobno, navodi Franković, Dubrovnik tada nije imao funkcionalan uređaj za pročišćavanje pitke vode, dok se voda iz Omble prema gradu transportirala otvorenim, vodopropusnim kanalom kroz hidrotehnički tunel Srđ, gdje je dolazilo do odrona i procjeđivanja vode iz nadsloja.

„Mi nismo držali konferencije za medije – mi smo radili“, poručuje Franković, ističući niz zahvata koji su, prema njegovim riječima, provedeni na Grabovici.

Navodi da je uklonjen sav otpad s nezaštićenog dijela odlagališta, izgrađena sanirana kazeta s nepropusnim geosinteticima i drenažnim cijevima, povećan kapacitet laguna za procjedne vode te izgrađeni obodni kanali, sabirni bazeni, taložnik i separator ulja i masti. Uređene su, dodaje, prometnice i hidrantska mreža, izvedeni gabioni i pokosi radi stabilnosti i zaštite od požara te nabavljen kompaktor za pravilno sabijanje otpada.

Prva etapa sanacije, vrijedna približno 12,5 milijuna kuna, završena je 2020. godine, a za izvedene radove izdana je uporabna dozvola, navodi gradonačelnik.

Franković ističe da se radilo i na pripremi završne sanacije i zatvaranja odlagališta. Prema njegovim riječima, izrađena je potrebna projektna i okolišna dokumentacija, a Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je rješenje kojim je utvrđeno da za planirani zahvat nije potrebno provesti punu procjenu utjecaja na okoliš te da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu.

Na temelju te dokumentacije, tvrdi Franković, pokrenuti su postupci ishođenja novih akata za gradnju, uključujući lokacijsku, a potom i građevinsku dozvolu za završnu sanaciju i zatvaranje Grabovice.

„Završno zatvaranje Grabovice nije politička parola niti prazno obećanje, nego konkretan projekt koji je prošao okolišnu proceduru i nalazi se u postupku ishođenja potrebnih dozvola“, poručuje gradonačelnik.

Dodaje da se otpad danas više ne odlaže na nezaštićeno krško tlo, već na tehnički uređenu kazetu s kontroliranim sustavom prikupljanja procjednih voda.

Osvrćući se izravno na tvrdnje o vezi Grabovice i Omble, Franković potvrđuje da je trasiranjem podzemnih voda utvrđena hidrološka povezanost područja Grabovice sa slivom Omble. Međutim, naglašava da sama povezanost ne predstavlja dokaz da je Grabovica onečistila izvor pitke vode.

Također upozorava da se, kako tvrdi, pojedinačni nalaz iz kontrolne bušotine ne može izdvojeno uspoređivati s graničnim vrijednostima za pročišćene vode na mjestu ispuštanja i potom predstavljati kao dokaz ugroženosti vode za piće.

„Za ozbiljan zaključak moraju se promatrati svi piezometri, višegodišnji rezultati, hidrološke prilike i analize same Omble“, navodi Franković.

Dodaje da se provodi kontinuirani monitoring, dok se voda koja se isporučuje građanima svakodnevno nadzire. Prema njegovim riječima, voda koja dolazi do potrošača je zdravstveno ispravna.

Gradonačelnik podsjeća i da je Dubrovnik u međuvremenu dobio uređaj za pročišćavanje pitke vode u Komolcu, za koji navodi da građanima osigurava zdravstveno ispravnu vodu neovisno o zamućenju Omble. Ističe i da je sanirano i zacijevljeno 2.850 metara hidrotehničkog tunela Srđ, čime je, tvrdi, voda zaštićena od prodora procjednih voda iz nadsloja.

Na pitanje zašto Grabovica još nije konačno zatvorena, Franković odgovara da za zatvaranje mora postojati zakonita alternativa za zbrinjavanje dubrovačkog otpada. Kao ključan preduvjet navodi dovršetak Županijskog centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje.

Pritom ističe da kašnjenje konačnog zatvaranja Grabovice, prema njegovu stavu, ne znači da se u proteklih devet godina ništa nije napravilo.

„Dubrovnik nije čekao konačno regionalno rješenje, nego je sanirao najkritičniji dio Grabovice i zaštitu aktivnog odlagališta podigao na bitno višu razinu“, navodi Franković.

Na kraju je Bonačić Obradović optužio za pokušaj ostvarivanja političkih bodova „strašenjem građana i narušavanjem ugleda Dubrovnika“, dok vijećnica inzistira na tome da pitanja zaštite izvora pitke vode ne bi smjela biti predmet političkog prepucavanja.