Barcelona potpuno zabranjuje iznajmljivanje apartmana, treba li to napraviti i Dubrovnik?

Barcelona, najposjećeniji grad u Španjolskoj, donijela je radikalnu odluku koja bi mogla zauvijek promijeniti europski turizam. Do studenoga 2028. godine grad planira u potpunosti ukinuti dozvole za iznajmljivanje apartmana turistima. Ova šokantna mjera usmjerena je na rješavanje gorućeg problema rasta troškova stanovanja zbog kojeg lokalno stanovništvo više ne može priuštiti život u vlastitom gradu.

Tisuće stanova vraćaju se građanima

Gradonačelnik Barcelone, Jaume Collboni, najavio je da će grad ukinuti dozvole za čak 10.101 apartman koji trenutačno imaju licencu za kratkoročni najam. Prema njegovim riječima, divljanje cijena nekretnina postalo je najveći problem s kojim se grad bori.

U posljednjih deset godina stanarine su u Barceloni skočile za nevjerojatnih 68 posto, dok su cijene nekretnina za kupnju porasle za 38 posto. Takva situacija stvorila je duboku društvenu nejednakost i najviše pogodila mlade ljude koji više nemaju pristup pristojnom stanovanju. Gradonačelnik čvrsto vjeruje da će ova odluka vratiti tisuće stanova onima kojima su najpotrebniji.

„Tih 10.000 apartmana koristit će građani ili će završiti na tržištu za najam ili prodaju“, poručio je Collboni.

Ovu odluku odmah je javno podržala i španjolska socijalistička ministrica stanovanja Isabel Rodriguez, ističući na društvenim mrežama kako je potrebno poduzeti apsolutno sve mjere kako bi se građanima zajamčilo pristupačno stanovanje.

Iznajmljivači u panici: „Ovo vodi u siromaštvo i ilegalu“

Ipak, odluka nije prošla bez žestokih reakcija i kritika. Udruženje iznajmljivača turističkih apartmana u Barceloni (APARTUR) oštro je osudilo ovaj potez, nazivajući ga ogromnom pogreškom. Predstavnici udruženja upozoravaju da će zabrana izravno dovesti do siromaštva i rasta nezaposlenosti, ali i da će potaknuti nagli porast ilegalnog, crnog tržišta iznajmljivanja apartmana. Vodeća platforma za najam apartmana, Airbnb, zasad je odlučila prešutjeti cijeli slučaj i nije odgovorila na upite za komentar.

S druge strane, od ove odluke najviše bi mogli profitirati lokalni hoteli. Zanimljivo je da je otvaranje novih hotela u najpopularnijim dijelovima Barcelone bilo zabranjeno od 2015. do 2023. godine pod prijašnjom krajnje lijevom vlasti. Međutim, gradonačelnik Collboni već je dao naslutiti da bi te stroge restrikcije uskoro mogle biti ublažene kako bi se osigurale alternative za turiste.

Stroge kontrole i borba protiv ilegalnog najma

Da se gradske vlasti ne šale, pokazuje i najava uvođenja iznimno strogih inspekcija kada zabrana stupi na snagu. Barcelona već godinama ne izdaje nove dozvole za turističke apartmane, a u stalnoj borbi protiv ilegalnog najma od 2016. godine zatvoreno je gotovo 9700 ilegalnih smještajnih jedinica. Od tog broja, oko 3500 apartmana ponovno uspješno koriste lokalni građani za svakodnevno stanovanje.

Slične korake i ograničenja za kratkoročni najam u posljednjem su desetljeću uveli i drugi europski turistički centri poput Berlina, Lisabona i Kanarskih otoka, no radikalan potez Barcelone mogao bi postati novi presedan u borbi protiv masovnog turizma.

Treba li to napraviti i Dubrovnik?

Radikalna odluka Barcelone pokrenula je lavinu rasprava u svim povijesnim europskim središtima koja se godinama bore s pritiskom masovnog turizma. Među njima je i Dubrovnik, grad čija se povijesna jezgra već dugo suočava sa sličnim izazovom: kako uskladiti potrebe lokalnog stanovništva s nezaustavljivim valom apartmanizacije.

Dubrovnik se već suočava s problemom preskupih nekretnina i visokih najamnina, zbog kojih mlade obitelji sve teže ostaju živjeti unutar ili blizu grada. Gubitak lokalnog stanovništva i pretvaranje povijesne jezgre u isključivu kulisu za turiste prijetnja je s kojom se grad bori godinama. Iz te perspektive, uvođenje strogih ograničenja po uzoru na Barcelonu ili druge europske metropole nameće se kao logičan korak u očuvanju lokalne zajednice.

S druge strane, gospodarstvo Dubrovnika i njegove okolice gotovo u potpunosti ovisi o turističkim prihodima. Velik broj lokalnih obitelji svoj kućni proračun izravno puni iznajmljivanjem privatnog smještaja. Potpuna ili previše agresivna zabrana kratkoročnog najma mogla bi ugroziti egzistenciju stotina malih, lokalnih iznajmljivača i ozbiljno potresti lokalnu ekonomiju.

Pitanje koje ostaje pred dubrovačkim vlastima i javnosti stoga nije samo treba li zabraniti apartmane, već kako pronaći pravu mjeru. Dok Barcelona bira rezove, Dubrovnik mora tražiti model koji će zaštititi mlade obitelji i očuvati život u gradu, a da pritom ne ugrozi ekonomski stup na kojem cijela regija počiva.