Kako su se naši bake i djedovi hladili bez klime? Neki njihovi trikovi i danas djeluju

Klima ili ventilator? Jedan uređaj samo stvara osjećaj hlađenja, drugi doista spušta temperaturu – evo što je bolji izbor tijekom toplinskog vala

Temperature iznad 35 stupnjeva, sparne noći bez sna i stanovi koji se pretvaraju u prave pećnice. Takvi prizori posljednjih su godina postali gotovo uobičajeni, pa ne čudi da se s prvim ozbiljnim toplinskim valom građani masovno okreću trgovinama u potrazi za spasom od vrućine.

Dok jedni bez razmišljanja ulažu u klima-uređaje, drugi i dalje vjeruju da će dobar ventilator sasvim dovoljno rashladiti dom. No može li ventilator doista zamijeniti klimu? Kako su ljudi podnosili ljetne žege prije nego što su klima-uređaji postali dio gotovo svakog doma? I jesu li ljeta nekada zaista bila ugodnija ili nas samo vara nostalgija?

Klima ili ventilator – razlika je puno veća nego što mnogi misle

Na prvi pogled čini se da oba uređaja rade isti posao – pomažu nam da lakše podnesemo vrućinu. Međutim, riječ je o potpuno različitim načinima rashlađivanja.

Klima-uređaj doista hladi prostor. Snižava temperaturu zraka, uklanja višak vlage i omogućuje da u domu bude ugodno čak i kada asfalt vani doslovno “gori”. Upravo zato posljednjih godina postaje gotovo nezaobilazan dio mnogih kućanstava.

Ventilator, s druge strane, ne hladi zrak. On ga samo pokreće. Strujanje zraka ubrzava isparavanje znoja s kože pa imamo osjećaj da je svježije nego što zapravo jest. Kada temperature prijeđu 35 stupnjeva, taj učinak postaje sve slabiji jer ventilator zapravo puše isti, vrlo topao zrak.

Njegova je najveća prednost niska cijena, mala potrošnja električne energije i jednostavno korištenje. Upravo zato mnogi ga i dalje smatraju odličnim rješenjem za umjereno tople dane ili za večernje sate.

Nekada je bilo mudrih trikova

Prije samo nekoliko desetljeća klima-uređaj bio je prava rijetkost. Naši su roditelji, bake i djedovi ljeto provodili potpuno drugačije nego danas.

Kuće su se gradile s debelim kamenim ili ciglenim zidovima koji su prirodno zadržavali svježinu. Prozori su se otvarali u ranim jutarnjim satima, a čim bi sunce počelo grijati, zatvarali su se zajedno sa persijanama kako bi toplina ostala vani.

U mnogim krajevima Hrvatske život se prilagođavao vremenu. Najteži poslovi obavljali su se rano ujutro ili predvečer, dok se tijekom najveće žege odmaralo u hladu. Danas to nazivamo prilagodbom klimatskim promjenama, a nekada je to bila sasvim normalna svakodnevica.

Tko se ne sjeća mokrih šugamana na prozoru, kadina s hladnom vodom za stopala, domaće limunade ili večernjeg sjedenja ispred kuće kada bi napokon zapuhao povjetarac?

Jesu li ljeta zaista bila hladnija?

Mnogi će reći da “ovakvih vrućina nekada nije bilo”. I doista, meteorološki podaci posljednjih desetljeća pokazuju da su toplinski valovi sve češći, dulji i intenzivniji.

Broj tropskih dana, kada temperatura prelazi 30 stupnjeva, u mnogim hrvatskim gradovima značajno je porastao u odnosu na razdoblje prije nekoliko desetljeća. Sve su češće i tropske noći tijekom kojih temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva, zbog čega se organizam teško odmara.

Zbog toga mnogi danas klimu više ne smatraju luksuzom, nego uređajem koji tijekom ekstremnih vrućina može znatno poboljšati kvalitetu života.

Zanimljivosti koje možda niste znali

Prvi klima-uređaj nije napravljen kako bi ljudima bilo ugodnije tijekom ljeta. Američki inženjer osmislio ga je početkom 20. stoljeća kako bi kontrolirao vlagu u tiskari i spriječio deformiranje papira tijekom tiskanja. Tek godinama kasnije tehnologija je pronašla put do domova i ureda.

Još jedna zanimljivost odnosi se na ventilatore. Iako ne snižavaju temperaturu zraka, ljudi ih često doživljavaju kao “hlađenje” jer naš mozak registrira brže isparavanje znoja kao osjećaj svježine.

Što kažu stručnjaci?

Liječnici i stručnjaci za energetsku učinkovitost savjetuju da klima ne bude postavljena na prenisku temperaturu. Idealno je održavati prostor između 24 i 26 stupnjeva kako bi razlika između vanjske i unutarnje temperature bila što manja.

Redovito čišćenje filtera jednako je važno kao i pravilno korištenje uređaja jer prljavi filteri mogu pogoršati kvalitetu zraka u prostoru.

Ako nemate klimu, stručnjaci preporučuju zatvaranje prozora i spuštanje persijana tijekom dana, provjetravanje rano ujutro i navečer, dovoljan unos vode te izbjegavanje boravka na suncu u najtoplijem dijelu dana.

Na kraju, nije pitanje što je bolje – nego što vam treba

Klima i ventilator nisu protivnici. Zapravo se mogu odlično nadopunjavati.

Ventilator će biti sasvim dovoljan tijekom blažih ljetnih dana ili kao pomoć klima-uređaju kako bi se hladan zrak ravnomjernije rasporedio po prostoriji. No kada temperature danima ne padaju ispod 35 stupnjeva, klima postaje daleko učinkovitije rješenje.

Jedno je sigurno – ljeta kakva pamtimo polako postaju prošlost. Kako se klima mijenja, mijenjaju se i naše navike, ali i način na koji tražimo ono najvažnije tijekom srpnja i kolovoza – malo hlada, malo svježine i jednu mirnu noć bez okretanja po krevetu zbog nesnosne vrućine.