Može li se tragedija iz Splitskih vrata dogoditi u Pelješkom kanalu? Otkrivamo najveće rizike

Pomorska nesreća u Splitskim vratima, koja je prekjučer odnijela četiri života, otvorila je pitanje sigurnosti plovidbe i sve gušćeg pomorskog prometa na Jadranu. Pod povećalom su se tako našli neki od najprometnijih morskih koridora u Hrvatskoj, među njima Hvarski kanal, ulaz u Starogradski zaljev, Splitska vrata, ali i Pelješki kanal.

U Splitskim vratima sudarili su se putnički katamaran i jedrilica na kojoj su turisti provodili svoj odmor. Tragedija koja je odnijela četiri života otvorila je brojna pitanja o sigurnosti plovidbe na sve prometnijem Jadranu. Još je neugodnije o tome razmišljati kada se pogleda što sve tijekom ljeta prometuje Pelješkim kanalom. Na relativno uskom prostoru susreću se trajekti, katamarani, kruzeri, turistički brodovi, jedrilice, ribarske barke, gliseri, jet-skiji, windsurferi i kitesurferi. Malo je akvatorija na hrvatskoj obali u kojima se susreće toliko različitih sudionika pomorskog prometa.

Pitanje se zato nameće samo od sebe, može li se sličan fatalan sudar dogoditi i u Pelješkom kanalu? No prije nego što pokušamo odgovoriti na to pitanje, moramo doznati što se uopće dogodilo u Splitskim vratima? Službena istraga je u tijeku, a dok njezini rezultati ne budu poznati, sve napisano ostaje u kategoriji pretpostavki i teorija kojih ovih dana ne nedostaje.

Kako bi usporedili ova dva kanala, razgovarali smo s kapetanom iza kojeg je 14 godina zapovijedanja različitim plovilima, od trajekata do putničkih brodova, na rutama diljem Jadrana. Zbog osjetljivosti, identitet ovog iskusnog pomorca ostat će anoniman.

Pelješki kanal morski je prolaz između otoka Korčule i poluotoka Pelješca, plovan za brodove svih veličina. Za razliku od Splitskih vrata koja su duga oko dva kilometra, a široka tek 700 metara, Pelješki je kanal dug oko 12 kilometara, a širok oko dva. Na zapadnom kraju kanala nalazi se korčulanski arhipelag koji broji 19 otočića i hridi.

AIS (Automatic Identification System) sustav je za automatsko praćenje i identifikaciju brodova, a upravo su njegovi podaci posljednjih dana predmet brojnih analiza. Ipak, iz javno dostupnih AIS zapisa za sad se mogu izvoditi samo pretpostavke. Prema tumačenju našeg sugovornika, putanja katamarana mogla bi upućivati na pokušaje izbjegavanja sudara, no što se točno događalo u posljednjim trenucima prije nesreće tek treba utvrditi.

„Vozio je maksimalnom brzinom, treba mu vremena da spusti brzinu s tridesetak na šest čvorova, katamaran se ne može zaustaviti na mjestu. Osim toga, ne može katamaran izbjegavati jedrilicu lijevo, desno tek tako. Postoje i druga plovila, treba i na njih paziti. Turisti koji iznajme jedrilice često ne znaju dobro pomorska pravila i ne gledaju nikad nazad, dolazi li netko iza njih, gledaju samo naprijed. Nemamo dovoljno pomorske policije koja bi nadzirala tko uopće upravlja iznajmljenim jedrilicama, ovakav se scenarij svugdje može dogoditi“, ispričao nam je kapetan.

Ipak, sudar katamarana i jedrilice teško će se dogoditi u Pelješkom kanalu. Kako nam priča kapetan, koji je nekoliko godina vozio i državnu trajektnu liniju Dominče – Orebić, u Pelješkom kanalu postoji druga opasnost, a to je manevar oko Badije prilikom izlaska i ulaska u luku. Akvatorij Ježevice pun je manjih tjesnaca, a kad trajekt jednom uđe u manevar, teško može izbjeći glisere i jedrilice.

Dio rizika koji nosi manevar oko Badije riješit će se izgradnjom i otvaranjem Nove luke Korčula na Polačištu. Trajektni i dio ostalih brodskih linija preselit će se iz Dominča u znatno sigurniji akvatorij. Na Polačištu plovni kanal širok je između dva i tri kilometra, nema uskih prolaza ni tjesnaca, a vidljivost je gotovo cijelom dužinom kanala neometana. Upravo su takve prednosti kao jedan od ključnih argumenata za novu luku isticale i brojne plovne studije izrađene tijekom pripreme projekta. Ipak, nova luka na novoj lokaciji neće usporiti katamarane.

Krilo Eclipse koji je naletio na jedrilicu najveći je i najbrži katamaran na Jadranu. Logično je pretpostaviti da najbolji motorni brod flote brodar neće dat u ruke bilo kojem kapetanu. Ako kapetan nije na mostu, korektno je pretpostaviti da je tamo netko drugi tko zna posao. Osim toga, ako negdje na ruti od Splita do Brača, Hvara i Visa kapetan treba biti oprezan, onda su to Splitska vrata. Teško je zaključiti da je kapetan šetao katamaranom dok su prolazili kroz kanal, no istraga će otkriti detalje.

Katamaran zaista ima četiri propulzora, kako pišu mediji, no to ne znači da može stati na mjestu, treba mu malo vremena i kilometara. Međutim, postavlja se pitanje je li kapetan zaista trebao naglo stati i da je htio? Ako je AIS sistem pokazao da je koristio manevar izbjegavanja, da je usporio te da je jedrilica naglo promijenila smjer, presjekla putanju katamaranu i primila udarac u bočni dio trupa, kako je kapetan trebao reagirati? Morski vuci s kojima smo razgovarali tvrde da je kapetan odgovoran za 118 putnika i sedam članova posade te da mora prvenstveno štititi ljude u svom plovilu.

Okolnosti su još nerazjašnjenje, no u javnosti je dostupna informacija da je katamaran prilikom sudara vozio 33 čvora odnosno 66 kilometara na sat ako vozite cestom, što je prilična brzina za plovidbu. Postavlja se pitanje je li vozio prebrzo te voze li tako katamarani i u Pelješkom kanalu, pogotovo ako uzmemo u obzir još jedan ozbiljan rizik, a to su surferi?

Jedna od posebnosti famoznog kanala su vjetrovi, a maestral koji tijekom ljeta svakodnevno puše iz zapadnog smjera često doseže brzine idealne za jedrenja. Nije čudo da je Pelješki kanal među najpoznatijim hrvatskim destinacijama za jedrenje na dasci, kiteboarding i sportsko jedrenje, a Viganj uklesan na svjetskoj mapi takvih i sličnih sportova. Prilično brze surfere koji maherski klize površinom mora i presijecaju kanal s obje strane ponekad je teško pratiti pogledom, vjerujemo da ih je još teže izbjeći na moru.

Zavirili smo u Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe kako bi utvrdili tko ima pravo prolaska te koje su brzine uopće dopuštene. Za početak, hrvatski propisi uopće ne polaze od pitanja kolika je dopuštena brzina, već od pitanja koliko smije voziti u konkretnim okolnostima.

U članku 9. Pravilnika postoji pojam sigurnosne brzine. To znači da se svaki brod mora kretati takvom brzinom da može pravodobno izbjeći sudar i zaustaviti se na odgovarajućoj udaljenosti. Pri tome se moraju uzeti u obzir vidljivost, gustoća prometa, manevarske sposobnosti broda, stanje vjetra i mora, morske struje, blizina navigacijskih opasnosti te ograničenja radara. U prijevodu, ista brzina može biti potpuno prihvatljiva na otvorenom moru, a potencijalno opasna u uskom i prometnom morskom prolazu.

Pelješki kanal jedan je od najprometnijih i najzahtjevnijih akvatorija na hrvatskom dijelu Jadrana, a surferi su također sudionici pomorskog prometa koji, pritom, sami ne poštuju pravila. Prema pravilima, windsurferi, kitesurferi, SUP-ovi, kajaci i slična “osobna plovila” smiju se kretati najviše do 300 metara od obale, osim u posebnim organiziranim zonama ili uz posebnu pratnju. Kad je maestral baš po guštu ljubiteljima ovih sportova, bez problema će završiti na sredini kanala, dapače, prijeći će i na drugu stranu, sve do Korčule. To je još jedan dokaz kako su pomorska pravila su često mrtvo slovo na papiru. U teoriji zvuče odlično, no u praksi ih je nemoguće provoditi pa se postavlja logično pitanje – čemu onda služe?

Služe da se u trenucima kad se tragedija dogodi pronađe krivac, no nije li poanta pravila da spriječe takve nesreće? Neki će reći da se i na moru ponekad događaju nesreće, da je to zakon velikih brojeva i bit će u pravu. Otvara se i pitanje treba li se u najprometnijim hrvatskim kanalima, uključujući Pelješki kanal, dodatno razgovarati o rutama, nadzoru, brzini i sigurnosti svih sudionika na moru, treba li mijenjati pravila, treba li ih pooštriti ili pojačati nadzor?

Nakon svake velike nesreće otkrivamo da su pravila postojala. Puno je važnije pitanje jesu li se poštovala i tko je bio dužan osigurati da se poštuju. Jer smisao svakog pravila nije administracija, već sigurnost čovjeka i njegove imovine.

FOTO: Waterdonkey, watersports, škola za windsurfanje Viganj, Visit Korčula, Jadrolinija, Općina Orebić, ŽLU Korčula