Lupanje srca, znojenje i nemir: kada kao uzrok prestaje vrućina u zraku, a počinje anksioznost?

Nagli porast temperatura posljednjih dana mnogima je donio osjećaj umora, manjak koncentracije i razdražljivost. Dok jedni teško podnose vrućine zbog fizičkog napora koji one predstavljaju za organizam, osobama koje se bore s anksioznošću ljetni mjeseci mogu biti posebno izazovni.

Psihologinja Nina Crnogorac Šabić iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije pojašnjava kako nagle vremenske promjene predstavljaju svojevrsni šok za organizam.

“Doslovno smo preko noći ušli u puno toplije vremenske uvjete i tijelu treba određeno vrijeme da se prilagodi. Takve promjene mogu utjecati na raspoloženje, koncentraciju i razinu energije pa se ljudi često osjećaju umornije i iscrpljenije nego inače”, kazala je.

Poseban problem može nastati kod osoba koje imaju iskustvo napadaja panike ili pojačane anksioznosti. Naime, fizičke reakcije organizma na visoke temperature vrlo su slične simptomima koji se javljaju tijekom napadaja panike.

“Ubrzani rad srca, pojačano znojenje, osjećaj unutarnje napetosti ili otežanog disanja mogu kod osoba koje su već doživjele napadaj panike izazvati dodatnu zabrinutost i strah da se takva situacija ponovno događa”, objašnjava Crnogorac Šabić.

Ipak, postoji razlika između uobičajene reakcije organizma na vrućinu i anksioznog napadaja.

Kod visokih temperatura srce prirodno radi nešto brže, no kod napadaja panike simptomi su intenzivniji, traju dulje te su često praćeni snažnim osjećajem pritiska u prsima i izraženom nelagodom.

Psihologinja ističe kako osobe koje imaju iskustvo s napadajima panike uglavnom mogu prepoznati radi li se o poznatim simptomima ili o prolaznoj reakciji organizma na toplinu. Ako nisu sigurne, dobro je potražiti stručni savjet kako bi se izbjegla dodatna zabrinutost.

Osim toga, tijekom toplinskih valova važno je voditi računa o osnovnim navikama koje pomažu i tijelu i psihi. “Potrebno je unositi dovoljno tekućine, izbjegavati veće fizičke napore tijekom najtoplijeg dijela dana, dovoljno spavati i što više vremena provoditi u rashlađenim prostorijama”, istaknula je.

Dodaje kako osobe koje primijete pojačanu tjeskobu ili povratak simptoma anksioznosti ne bi trebale ignorirati te znakove. “Ako nisu sigurne radi li se o fizičkoj reakciji na vrućinu ili o anksioznosti, dobro je potražiti stručni savjet kako bi se izbjegla dodatna zabrinutost i na vrijeme dobila odgovarajuća pomoć”, zaključila je Crnogorac Šabić.