SLAVI KRSNICI VELIKO PRIZNANJE Stoljetni običaj neretvanskih obitelji dobio nacionalnu zaštitu

Veliko priznanje stiglo je za jednu od najprepoznatljivijih tradicija doline Neretve. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske proglasilo je „Slavu, krsnicu, krsno ime, krsnu slavu – proslavu obiteljskog svetca zaštitnika u neretvanskih katolika“ nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske te je običaj upisan u Registar kulturnih dobara pod brojem Z-7985.

Odluku je donijela Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, na prijedlog Stručnog povjerenstva za utvrđivanje statusa nematerijalnih kulturnih dobara.

Riječ je o običaju duboko ukorijenjenom u život neretvanskih obitelji, koji se prenosi generacijama i predstavlja važan dio identiteta ovoga kraja. Slava, odnosno proslava obiteljskog svetca zaštitnika, obilježava se svake godine na isti datum prema crkvenom kalendaru, a uz dolinu Neretve očuvana je i u pojedinim dijelovima južne Hrvatske.

U obrazloženju odluke ističe se kako slava nije samo obiteljsko okupljanje, nego i snažan simbol povezanosti živih članova obitelji s precima, vjerom i tradicijom. Običaj uključuje svetu misu, obiteljski ručak, paljenje slavske svijeće te zajedničku molitvu, a u mnogim obiteljima posebno mjesto imaju i molitve za pokojne članove obitelji.

Posebno se naglašava kako je riječ o običaju koji je kroz stoljeća predstavljao duhovni i društveni oslonac zajednice, osobito u vremenima migracija, siromaštva i nesigurnosti. Slava je tako ostala jedan od rijetkih običaja koji i danas snažno povezuje obitelji, kumove, prijatelje i lokalnu zajednicu.

U odluci Ministarstva navodi se i kako su tijekom vremena razvijene posebnosti obilježavanja u pojedinim mjestima doline Neretve. Tako se u Dobranjama slava nekada slavila dva dana, u Vidonjama je običaj da slavska svijeća bude zabodena u kruh ili čašu s pšenicom, dok je u Kominu nezaobilazna tradicionalna pečena gudica kao središnje jelo obrednog objeda.

Stručnu obradu i istraživanje za potrebe zaštite provela je Područna konzervatorska služba u Imotskom, a vodila ju je savjetnica i etnologinja Nikolina Luketić Delija. Značajan doprinos dao je i Ivo Mišur, koji je godinama istraživao ovaj običaj i njegovu važnost u životu neretvanskih obitelji.

Nositelji zaštite i očuvanja ovog nematerijalnog kulturnog dobra su Grad Metković, Grad Opuzen te udruga „Baština Neretve“ iz Opuzena.