Nekoliko suicida u kratko vrijeme otvorilo bolnu temu: struka objašnjava što se zapravo događa

U posljednje vrijeme sve se češće otvara pitanje suicida na području Dubrovačko-neretvanske županije, osobito nakon nekoliko slučajeva u kratkom vremenskom razdoblju. No postavlja se pitanje radi li se o stvarnom porastu ili o dojmu koji se lakše stvara u manjim sredinama.

Nina Crnogorac Šabić, mag. psihologije pri Odjelu za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, pojašnjava kako se jasna slika dobiva tek s vremenskim odmakom.

„Objektivno se to može znati tek kad se podaci za cijelu godinu obrade i usporede s prethodnim razdobljima. Dugoročno gledano, trend suicida zapravo opada“, ističe.

Dodaje kako nekoliko povezanih slučajeva u kratkom vremenu može stvoriti dojam da je situacija alarmantnija nego što u stvarnosti jest. Istovremeno, proljeće kod dijela ljudi može biti osjetljivije razdoblje.

„Istraživanja pokazuju da je u proljeće veći broj hospitalizacija osoba koje imaju probleme s depresijom. Dulji dani i više svjetla utječu na naš fiziološki sustav, ali i na promjene u načinu života“, objašnjava. Zimi smo skloniji povlačenju i boravku u zatvorenom, dok proljeće donosi više aktivnosti i veća očekivanja, što nekima može predstavljati dodatno opterećenje.

Prema riječima psihologinje, najveći broj osoba koje počine suicid ima ranije prisutne ili nedijagnosticirane mentalne poteškoće, najčešće depresiju. „Dio ljudi svoje stanje godinama skriva, pa se problemi prepoznaju tek kasnije, ponekad i kroz oproštajna pisma.“

Uz to, važnu ulogu imaju i osobine ličnosti. „Impulzivnost, perfekcionizam ili teško nošenje s gubicima mogu dovesti do toga da osoba u jednom trenutku donese naglu odluku, bez razmišljanja o posljedicama.“

Promjene u ponašanju često su prvi znak da nešto nije u redu. „Najčešće se radi o gubitku interesa za aktivnosti koje su prije bile važne, povlačenju iz društva, problemima sa spavanjem ili hranjenjem.“

Posebno upozorava i na promjene u načinu komunikacije. „Ako osoba počne češće govoriti o smrti, sprovodima ili iznenada rješavati imovinska pitanja, to su signali koje ne treba ignorirati.“ U takvim situacijama važno je i kako pristupiti osobi. „Rečenice poput ‘bit će sve dobro’ ili ‘sve je u tvojoj glavi’ ne pomažu. Osoba je svjesna da se bori s nečim što je jače od nje.“

Naglašava kako je razgovor prvi korak, ali i da je važno potražiti stručnu pomoć. Građani se mogu obratiti Odjelu za mentalno zdravlje pri Zavodu za javno zdravstvo, psihijatrijskim ambulantama u Općoj bolnici Dubrovnik, kao i obiteljskim centrima i savjetovalištima.

Na kraju podsjeća na ono što može napraviti razliku. „Pokušajte s nekim razgovarati. Ako je teško odmah se obratiti stručnoj osobi, javite se nekome bliskom. Već i to može olakšati teret koji nosite. A kad skupite snage, potražite i stručnu pomoć.“