
Ministarstvo demografije planira dva zakona koji će, kažu, promijeniti sve. Što će biti s dječjim doplatkom?
Demografske mjere u Hrvatskoj ove bi godine napokon trebale dobiti zakonodavni okvir kakav dosad nije postojao, a riječ je o Zakonu o doplatku za djecu, koji će zamijeniti postojeći, i Zakonu o demografskoj obnovi.
„Demografija više ne može biti usputna tema, ona mora biti temelj svake ozbiljne državne politike. Ova godina je prijelomna: ili ćemo sada odlučno djelovati ili ćemo dugoročno snositi posljedice nečinjenja”, poručio je ministar demografije Ivan Šipić.
Dosad su demografske mjere u Hrvatskoj funkcionirale po principu „tko koliko može i hoće”. Neki gradovi isplaćuju naknade za novorođenčad i imaju besplatne vrtiće, pojedine županije imaju svoje vlastite poticaje, a općine se snalaze unutar vlastitih proračuna. Problem je u tome što nijedan zakon ne povezuje te mjere u cjelinu niti prati koliko one zapravo djeluju. Tako bi jedna obitelj u jednoj županiji mogla dobiti tisuću eura potpore, a druga u susjednoj ništa, ovisno o volji (i financijskim mogućnostima) lokalne vlasti.
Za svakodnevni život hrvatskih obitelji najvažniji je novi Zakon o doplatku za djecu. Cilj je, kako navode iz Ministarstva, donijeti mjere potpore koje će pratiti realni rast troškova života i obuhvatiti što veći broj djece. Konkretni iznosi još nisu objavljeni, no ministar je naglasio da se prijedlog temelji na realnom uvidu u stanje hrvatskih obitelji.
Zakon o demografskoj obnovi trebao bi promijeniti način na koji se demografske mjere provode. Prema najavi Ministarstva, njime bi se po prvi put uspostavio cjelovit zakonodavni okvir koji će povezati nacionalnu, regionalnu i lokalnu razinu. Demografske mjere tako više ne bi smjele ovisiti isključivo o dobrom raspoloženju pojedinog gradonačelnika ili župana, nego o sustavu koji ima jasna pravila, koordinaciju i praćenje učinaka.
Da sve navedeno nije samo mrtvo slovo na papiru, svjedoče i izdvajanja u državnom proračunu: za demografske mjere u 2025. godini izdvojeno je oko 700 milijuna eura, a za 2026. godinu ta je cifra narasla na 822 milijuna eura, što je povećanje od 18 posto. Ministar Šipić od početka mandata ističe da je demografija najveći izazov za njega osobno i za Ministarstvo, ali i prilika da se ova tema napokon postavi tamo gdje joj je mjesto, u sam vrh nacionalnih prioriteta.
Oba zakonska prijedloga ići će u proceduru tijekom 2026. godine, a u nadolazećim mjesecima trebalo bi postati jasno kakve konkretne promjene donose za obitelji s djecom diljem Hrvatske.


