CJEPIVO KOJE SPAŠAVA ŽIVOTE Zašto ga kod nas prima tri puta manje djece nego na sjeveru?

Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) od iduće godine moglo bi postati obavezno. Iako je riječ o sigurnoj i dokazano učinkovitoj zaštiti od niza teških bolesti, procijepljenost u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dalje je među najnižima u zemlji.

O cjepivu, njegovoj sigurnosti i važnosti cijepljenja razgovarali smo s dr. Mirnom Benić iz Odjela za školsku medicinu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

„Gardasil 9 je suvremeno rekombinantno cjepivo koje sadrži pročišćene bjelančevine devet najčešćih i najopasnijih, kancerogenih tipova HPV-a. Te bjelančevine nazivamo česticama sličnima virusu, ali one ne mogu izazvati infekciju niti bolest. Njihova je jedina uloga potaknuti imunološki sustav na stvaranje snažne i dugotrajne zaštite“, pojašnjava dr. Benić.

Dodaje kako organizam nakon cijepljenja stvara protutijela, a imunološki odgovor često je vrlo izražen.

„U nekim je slučajevima on čak snažniji nego nakon prirodnog kontakta s virusom, što nam daje visoku razinu zaštite od bolesti koje HPV može uzrokovati“, ističe.

Cijepljenje se preporučuje u ranoj adolescenciji, prije početka spolne aktivnosti.

„Cilj je cijepiti djecu prije izlaganja virusu, a upravo je rana adolescencija razdoblje kada imunološki sustav na cjepivo reagira najbolje. Djeca koja se cijepe prije 15. godine trebaju samo dvije doze cjepiva, dok su starijima potrebne tri, što jasno pokazuje koliko je cijepljenje u toj dobi učinkovitije“, naglašava dr. Benić.

HPV se često doživljava kao isključivo ženski problem, no liječnica upozorava da to nije točno.

„Osim raka vrata maternice, HPV može uzrokovati i rak vanjskih spolnih organa kod žena i muškaraca, rak završnog dijela debelog crijeva kod oba spola te rak usne šupljine i ždrijela. Postoje i tipovi HPV-a koji uzrokuju spolno prenosive bradavice, koje, iako nisu zloćudne, mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice“, kaže dr. Benić.

Unatoč svemu navedenom, procijepljenost u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dalje je niska.

„Na sjeveru Hrvatske procijepljenost učenika osmih razreda već sada prelazi 60 posto, dok se prema jugu značajno smanjuje. Kod nas je prošle školske godine cijepljeno samo oko 20 do 25 posto osmaša, što je zaista zabrinjavajuće“, upozorava dr. Benić.

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je doseći procijepljenost od 90 posto.

„U tom bi se slučaju, u generacijama koje su cijepljene, rak vrata maternice i druge zloćudne bolesti uzrokovane HPV-om gotovo u potpunosti mogle spriječiti“, ističe.

Govoreći o sigurnosti cjepiva, dr. Benić poručuje da razloga za strah nema.

„Cjepivo protiv HPV-a koristi se godinama i pokazalo se sigurnim. Nuspojave su uglavnom blage i prolazne – najčešće bol ili crvenilo na mjestu uboda, a rjeđe povišena temperatura, glavobolja ili umor. Po sigurnosnom profilu ne razlikuje se od ostalih cjepiva iz redovnog programa“, zaključuje dr. Benić.