PRIVATNA ISTRAGA VIJEĆNICE KNEŽEVIĆ: Ima li smisla tužba protiv Albanije zbog smeća u moru?

Možemo li tužiti Albaniju zbog smeća? To je prvo pitanje koje mi se nametnulo nakon ponovljenog ekološkog incidenta sa smećem iz Albanije, a danas ga je aktualizirala dubrovačka gradska vijećnica i odvjetnica Viktorija Knežević.

“Nakon što sam dobro istražila tu temu, odgovor je da teoretski možemo, ali praktično je vrlo teško u tome uspjeti, što ne znači da od te ideje trebamo odustati, ako ništa drugo ne pomogne.

Naime, morski otpad dolazi iz više izvora, prelazi granice, mijenja smjer ovisno o vjetru i strujama, i pravno dokazivanje “krivnje jedne države” u ovakvom složenom sustavu vrlo je teško i upravo to smanjuje naše šanse za uspjeh u sporu”, navodi Knežević.

Ona nadalje ističe kako je sada važnije pitanje što drugo možemo učiniti da se prestanu ponavljati plaže pretrpane smećem. Naglašavajući kako je problem zapravo još puno veći nego što vidimo, vijećnica kaže:

“Ovo što je izbačeno na naše plaže čini tek oko 20 posto ukupnog otpada. Oko 80 posto potone na morsko dno. Dakle, ono što smo vidjeli nakon južine samo je vrh ledenog brijega — a pravi ekološki teret ostaje pod morem, gdje ga ne vidimo, ali ga trpe naš ekosustav, ribari, turizam i zdravlje mora. I zato je važno naglasiti: rješenja već postoje. Ne trebamo nove konvencije ni protokole tužbe. Trebamo aktivirati ono što već imamo.”

Naglašavajući kako Barcelonska konvencija obvezuje sve zemlje Mediterana, uključujući Albaniju, da smanje otpad koji završava u moru. Hrvatska može tražiti da se južni Jadran proglasi prioritetnim područjem podsjetila je i kako postoji hrvatsko–albanski projekt uz UNDP koji se može proširiti na riječna ušća i problematične deponije.

“Albanija je u procesu pristupanja EU — što Hrvatskoj daje moćan alat da traži konkretne i mjerljive rezultate u zaštiti Jadrana. Jadranska suradnja (HR–AL–CG–IT) može se odmah pojačati, bez novih dogovora — mehanizmi već postoje. I najvažnije: ovo nisu teorijske ideje”, navela je.

Nadalje je istaknula kako su takvi modeli su već uspjeli na Baltičkom moru gdje su države kroz zajednički akcijski plan uspjele drastično smanjiti količinu otpada na obalama. Također je na rijeci Rajni, šest država riješilo katastrofalno onečišćenje sustavnom primjenom postojećih sporazuma.

“UNEP/MAP projekti – kada se Regionalni plan za morski otpad aktivira, rezultati su mjerljivi. Dakle – možemo mi ovo riješiti. I to pametnom upotrebom međunarodnih instrumenata koji već postoje i na koje imamo pravo. Jer ovo smeće nije nastalo ovdje. Ali ovdje završava. I zato moramo hladne glave tražiti da se sustav, napokon, aktivira u korist hrvatske obale i hrvatskih građana”, smatra dubrovačka gradska vijećnica stranke Centar Viktorija Knežević.