Branko Bačić otkriva – „Korčula i Pelješac u investicijskom zamahu od 150 milijuna eura, autocesta mora do Dubrovnika!“

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Branko Bačić boravio je u utorak u Korčuli i Orebiću, zajedno s ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem, povodom uvođenja izvođača radova za spojnu cestu Polačište – Lokva (D118) i potpisivanja ugovora o izgradnji obilaznice Orebić.

U kratkom, ali sadržajnom posjetu, ministri su obišli lokaciju buduće spojne ceste, a zatim su u Pomorskom muzeju u Orebiću prisustvovali potpisivanju ugovora za obilaznicu. U kratkoj pauzi između sastanaka, ministar Bačić za naš je portal komentirao što ovi projekti znače za jug Hrvatske, koliko su administrativno i prostorno zahtjevni, zašto vjeruje da su Korčula i Pelješac danas najveće gradilište južno od Splita, a pitali smo ga i o njegovom “Pelješkom ipsilonu” —pojmu koji je sam osmislio i koji se danas aktivno koristi u javnosti.

Dva su nova gradilišta otvorena jučer gotovo istodobno, jesu li to projekti koji konačno donose dugoočekivani prometni iskorak juga Hrvatske?

Jučer su zapravo započela dva vrlo važna projekta i za Orebić, i za Pelješac, i za Korčulu i za cijelu županiju. Riječ je o nastavku velike cestovno-lučke renesanse u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kako je istaknuo moj prijatelj i kolega ministar Butković i s njime se slažem. Nema niti jednog dijela Hrvatske u koji se toliko ulaže u lučku infrastrukturu kao ovdje.

Pred nama je svečano obilježavanje završetka izgradnje luke Ubli, dovršen je pomorskoputnički terminal u Veloj Luci, uskoro kreće projekt maritimne zaštite luke Prigradica, već je u postupku javne nabave za odabir izvođača luka Perna, očekujemo nastavak gradnje luke Polačište, završili smo Trpanj, gradimo Donje Čelo, izgradili smo luku u Cavtatu, gradili smo u Sreseru, a u pripremi je projekt Batahovina u Dubrovniku i razvoj luke Ploče.

Kažete da lučka i cestovna infrastruktura uvijek idu ruku pod ruku, zašto je važno promatrati cestovnu i lučku infrastrukturu kao jedinstven sustav, a ne odvojene projekte?

 Luka je logičan nastavak prometnog pravca, a cestovna infrastruktura nužan je preduvjet da luke uopće imaju smisla. Pazite, Perna nema smisla bez obilaznice, Orebić ljeti pati zbog gužvi, promet je praktički nemoguć. Završetkom ovih projekata otvaramo novu perspektivu, kako prometnu, tako i urbanističku. U središtu Orebića napokon će se osloboditi prostor za vizuru starih, kapetanskih kuća, ali i dodatni sadržaj koji će ga učiniti pravim, mediteranskim gradićem.

 

Obilaznica Orebić projekt je koji pratite doslovno od samog početka, koliko je bilo teško dovesti ga do ove faze?

Kad sam se kao diplomirani inženjer geodezije zaposlio u katastru u Korčuli 1982. godine, već je bilo govora o obilaznici Orebića. U narednim smo godinama pripremali dio obilaznice iznad Vignja, ali onda je došao Domovinski rat. Tijekom godina, bilo je mnogo promjena trase obilaznice, a svaka je promjena izazivala nova pitanja i dodatne napore za Općinu Orebić –mijenjao se prostorni plan, trasa je najprije bila bliže moru, zatim se pomicala više u brdo… To je zakompliciralo postupke izdavanja građevinske dozvole i izvlaštenja.

Na sastancima s Hrvatskim cestama, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvom graditeljstva dokazali smo da je većina zemljišta kroz koje prolazi trasa u trenutku određivanja bila građevinska, što znači i višu cijenu pri izvlaštenju. Iznimno sam zadovoljan što smo s vlasnicima zemljišta postigli dogovor, a u tome se posebno angažirao načelnik Orebića Tomislav Ančić. Time su stvorene sve pretpostavke da danas, potpisivanjem ugovora za izgradnju obilaznice vrijedne oko 50 milijuna eura s PDV-om, radovi konačno krenu.

Spomenuli ste da ovakav investicijski zamah Korčula i Pelješac još nisu vidjeli. Na što točno mislite?

Ovakav intenzitet investicija za Korčulu i Pelješac nije postojao nikada! U tijeku je javna nabava za izgradnju luke Perna, luka Polačište ima novi natječaj za izvođača, jučer je uveden izvođač za spojnu cestu od Lokve do Polačišta, u javnoj je nabavi lukobran u Prigradici… Kad sve to zbrojite, to je oko 150 milijuna eura ulaganja, uz brojne komunalne luke, projekt Kalos i druge manje investicije. Korčulu i Pelješac danas s pravom možemo nazvati velikim gradilištima, radi se o ozbiljnim investicijama.

To su ogromni projekti koji predstavljaju sjajnu pretpostavku za gospodarski razvoj otoka – ne samo turizma, koji jest ključan, već i poduzetništva, poljoprivrede i drugih djelatnosti koje su tradicionalne za ovaj kraj.

Mi vidimo gradilišta, izvođače, realizaciju te konferencije za medije, no što se sve događa dok radovi na ovako velikim projektima ne započnu?

Protokol je u utorak trajao svega pola sata, od obilaska gradilišta do potpisivanja ugovora, no iza toga stoje godine rada, ponekad ljutnje, ponekad zadovoljstva, sastanaka, dogovora i upornosti. Moj prijatelj Oleg Butković i ja često surađujemo na projektima jer se naše nadležnosti preklapaju, znate i sami, nema ni ceste, ni luke bez građevinske dozvole, a ni dozvole bez prostornog plana. Odlično surađujemo i nastavit ćemo tim intenzitetom. Za sve nas koji živimo na Korčuli, u utorak je bio zaista značajan dan tako da uloženi trud i rad imaju smisla svrhu.

„Pelješki ipsilon“ danas je izraz koji je opće prihvaćen, a vi ste njegov autor. Što „Pelješki ipsilon“ konkretno znači?

Da, izraz “Pelješki ipsilon” sam prvi upotrijebio i danas se aktivno koristi. Zapravo opisuje prometni sustav koji se gradi već godinama. Pelješkim mostom ušli smo na Pelješac, pristupnim cestama i Stonskim mostom stigli smo do Stona, a potpisivanjem ugovora u utorak zaobilaznica Orebić postaje sjeverni krak tog ipsilona. Nedostaje nam još veza između čvora Brijesta i buduće zaobilaznice Orebića, to nam je prioritet i na tome radimo. „Pelješki ipsilon“, jednom kad bude gotov, bit će brza pelješka cesta koja će zaokružiti cijeli prometni sustav tog dijela županije.

Logičan nastavak „Pelješkog ipsilona“ je Pelješki most, a potom spoj na autocestu do Dubrovnika. Koji su daljnji planovi Vlade kada je riječ o prometnom povezivanju juga Hrvatske?

Rekao sam mnogo puta i ponovit ću još jednom – hrvatska mreža autocesta neće biti dovršena dok ne stigne do Dubrovnika. Kad taj trenutak dođe, moći ćemo reći da je projekt zaključen!

Vesele me i raduju produžeci autoceste u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, drago mi je da smo došli do Belog Manastira, do granice s Mađarskom, drago mi je da smo realizirali Istarski ipsilon i doveli autocestu do Siska, no tek kad dođemo do Dubrovnika možemo reći da smo završili taj projekt.

Kad je autocesta u pitanju, očekujemo do kraja godine odabir izvođača za trasu autoceste Doli – Dubrovnik, dionice dugu 20 kilometara, vrijednu oko 450 milijuna eura. U postupku je pregled pristiglih ponuda, a nakon toga kreće gradnja. Nedostaje još devet kilometara do Osojnika za što se izrađuje dokumentacija, kao i studijska podloga za čvor Metković-Pelješac.

Vlada je donijela odluku o financiranju izgradnje autoceste i mogu reći da je situacija danas potpuno drukčija nego prije desetak godina. Državne financije su stabilne, deficit je ispod tri posto BDP-a, naš je rejting danas investicijski, a Hrvatske autoceste zbog povoljnijih kredita i manjih kamata ostvaruju višak od oko 100 milijuna eura godišnje. To im omogućuje novi investicijski ciklus te u konačnici i završetak autoceste.

Otočani i poluotočani će s „Pelješkim ipsilonom“ i završetkom autoceste do Dubrovnika dobiti potpuno novu i drugačiju prometnu infrastrukturu na koju čekaju desetljećima. Što mislite, koliko će trebati jednom Korčulaninu iz Polačišta do Dubrovnika kad svi projekti budu završeni?

Od Polačišta do Perne putovanje trajektom će trajati 7 minuta, potom za 60 kilometara brze ceste „Pelješkog ipsilona“, na kojoj je dopuštena brzina 90 km/h, trebat će nam oko 40 minuta vožnje te još nešto manje od 15 minuta za 30 kilometara autoceste do Dubrovnika gdje je dopuštena brzina 130 km/h. To znači da će otočani u šezdesetak minuta stići do Dubrovnika, odnosno do Osojnika i u tu je računicu uključena i vožnja trajektom.

I za kraj, dolazite često na Korčulu, ne samo službeno… Svi znamo da ste Blaćanin, a ni Vi to ne skrivate, dapače?

Naravno. Za Svi svete sam uvijek na Korčuli, obiđem grob svog oca i drugih pokojnih članova obitelji. I, naravno, jedan od razloga je tradicionalna blatska lumblija – bez lumblije u te dane nezamisliv je život svakog Blaćanina.