Provjerite gdje se kupate: Od 10 najgorih kupališta u Hrvatskoj tri su kod nas

Hrvatska i dalje ima jedno od najčišćih mora u Europi, ali podaci Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije otkrivaju da pojedine lokacije godinama bilježe loše rezultate. Prema Nacionalnom izvješću o kakvoći mora za kupanje za 2024. godinu, deset kupališta duž jadranske obale dobilo je konačnu ocjenu “nezadovoljavajuće”, što znači da kakvoća mora ondje nije ispunjavala propisane mikrobiološke standarde tijekom četiri uzastopne sezone.

Tri takve lokacije nalaze se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – Stara Mokošica u Dubrovniku, Smokovjenac-Plat u Župi dubrovačkoj i Tehnička radiona u Pločama. Ostalih sedam kupališta s nezadovoljavajućom ocjenom su Đardin u Kaštel Starom, Kačjak u Crikvenici, Peškera u Poreču, Bribirska obala, Zagori zapad i Zagori istok u Novom Vinodolskom te Kantrida zapad i Kantrida istok u Rijeci.

Na tim je kupalištima tijekom četiri godine višekratno zabilježena povišena prisutnost bakterija Escherichia coli i crijevnih enterokoka. Takvi rezultati ukazuju na moguća fekalna onečišćenja i povećan zdravstveni rizik za kupače. Ipak, ocjena “nezadovoljavajuće” ne znači da je more svakodnevno opasno, niti da je kupanje zabranjeno. Temelji se na rezultatima najmanje 16 uzoraka prikupljenih u razdoblju od 2021. do 2024., u sezoni kupanja od svibnja do rujna. Najčešće se uzorkuje osam puta godišnje.

Ipak, na primjeru Smokovjenca-Plat i Tehničke radionice u Pločama vidi se kako se ista ocjena može temeljiti na vrlo različitim obrascima onečišćenja. Smokovjenac je, primjerice, u periodu od 2021. do 2024. godine tijekom tri godine imao izvrsnu kakvoću mora, ali je 2023. zabilježeno jedno ozbiljno onečišćenje, što je bilo dovoljno da ukupna četverogodišnja ocjena padne na „nezadovoljavajuće”.

Nasuprot tome, Tehnička radiona u Pločama iz godine u godinu bilježi loše rezultate, što upućuje na trajni problem s onečišćenjem.

Usto, ocjena „nezadovoljavajuće” ne znači da je more stalno opasno, nego da dugoročni uzorci ukazuju na česte rizike po zdravlje kupača.

Važno je napomenuti da Hrvatska koristi strože kriterije za ocjenjivanje nego što ih propisuje Europska unija. Granične vrijednosti za mikrobiološke pokazatelje niže su nego u Direktivi EU 2006/7/EZ, što znači da bi neka kupališta u drugim državama možda dobila prolaznu ocjenu, dok se u Hrvatskoj svrstavaju u kategoriju “nezadovoljavajuće”. Time se dodatno štiti javno zdravlje i okoliš.

Unatoč tim iznimkama, stanje mora u Hrvatskoj općenito je vrlo dobro. Od ukupno 1081 točke ispitivanja u 2024. godini, njih 93,25 posto dobilo je godišnju ocjenu “izvrsno”. Prijavljeno je 38 slučajeva pojedinačnih onečišćenja, a najviše ih je zabilježeno upravo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

U izvješću se upozorava i na slabost sustava informiranja na terenu. Većina kupališta nema jasno istaknute informativne ploče s podacima o kakvoći mora, zbog čega građani i turisti informacije najčešće traže putem medija ili društvenih mreža. Takva praksa stvara prostor za širenje dezinformacija i nesigurnost među kupačima.

Ministarstvo poziva jedinice lokalne samouprave i koncesionare da preuzmu veću odgovornost za transparentno informiranje. Grad Dubrovnik naveden je kao pozitivan primjer jer je na četiri plaže postavio informativne ploče s QR kodovima, a do sljedeće sezone planira ih postaviti na još petnaest lokacija.

U zaključcima izvješća predlaže se i proširenje sustava praćenja kakvoće mora na bazenska kupališta. Njihovu ispravnost trenutačno nadziru županijski zavodi, ali ti podaci još nisu uključeni u nacionalni sustav izvještavanja.