Maštate o malom vrtu na balkonu ili krovu zgrade? Ove vrste povrća najbolji su izbor za male prostore

Zdenka Dodig ima svoj OPG ima u središnjoj Hrvatskoj. Na njemu uzgaja voće, povrće. Počelo je kao hobi i rekreacija, a u nešto ozbiljnije preraslo je iz inata kada ju je na lokalnoj tržnici naljutila prodavačica koja joj je pod domaću rajčicu prodala industrijsku koja, kaže, nikako nije omekanila, pa je odlučila rajčicu zasaditi sama i tako je sve krenulo. Veseli ju što se posljednjih godina sve više građana zanima za ono što jedu, neki od njih žele to sami i uzgojiti, pa i ako žive u stanu i svoj mini vrt kreiraju na balkonu. Mnogo je toga što se i na balkonu zgrade može uzgojiti.

-Na terasama možete fantastično uzgajati krastavce, rajčice (cherry i grapolo). Naravno, mali balkoni nisu pogodni za one velike rajčice jer ćete ubrzo završiti u džungli, ali grapolo i cherry rajčice se sigurno mogu uzgojiti, kaže Dodig.

Pri tome se ne treba bojati u teglu s rajčicom zasaditi i začinsko bilje poput primjerice bosiljka.

-Možete posaditi i majčinu dušicu, origano, sve ono što vam ide s paradajzom kada ga jedete možete uz njega i saditi – otkriva male tajne velikog majstora gospođa Zdenka.

No, prije nego što se upustite u balkonsku vrtlarsku avanturu trebate razmisliti koliko vremena možete izdvojiti, ali i hoćete li moći uživati u plodovima svog rada, hoćete li biti u stanu kad plodovi sazriju, opisuje tužnu sudbinu nekih uzgajatelja balkonskih rajčica urbana vrtlarica poznata i kao Zelena Andreja – Andreja Čoh.

-Potičem da se uzgajaju biljke koje dozrijevaju jako brzo poput rotkvica koje mogu biti i u običnim žardinjerama, a od sijanja do berbe prođe oko mjesec dana. Zatim je tu luk koji se može konzumirati kao mladi luk i ne trebamo čekati da dođe do krajnjeg razvoja – savjetuje Čoh.

Naravno i kod sadnje u teglama na balkonu treba znati što i kako jer nije dovoljno samo posijati i čekati da naraste. Prvo je potrebno kupiti dovoljno veliku teglu, a potom paziti kakvu zemlju će se u nju staviti.

-Za uzgoj na balkonima prvenstveno se mora uzeti ekološka zemlja, znači ne smije biti tretirana. Ne smije biti kemikalija u njoj jer će one završiti u vašem trbuhu, ističe Dodig.

Ono što se posijali ili zasadili treba i zalijevati (ni premalo ni previše), ovisno o tome na kojoj je strani balkon ili terasa osigurati sjenu i ne zaboraviti na to da biljke u teglama treba dohranjivati. Pri tome je, savjetuje Čoh, sretnije rješenje posegnuti za nadohranama na tržištu jer prirodni pripravci poput koprive imaju miris s kojim vaši susjedi možda neće biti sretni. 

Korak više urbanog vrtlarstva od sadnje na balkonu ili malim vrtovima koji se skrivaju između zgrada su vrtovi na krovovima zgrada. Oni nisu nemogući, nevjerojatno je što se sve i koliko može uzgojiti na krovu zgrade, ali to je zahtjevan projekt u koji se ne smije ulaziti olako pri čemu suglasnost suvlasnika nije jedino o čemu treba voditi računa.

-Potrebno se je savjetovati sa statičarima i vidjeti dopušta li statika krova da se nešto na njemu uzgaja, a isto tako je potrebno vidjeti je li krov dobro izoliran. To je jedan ozbiljan projekt, napominje Čoh koja iza sebe ima uspješan projekt vrta na krovu zgrade.

Avantura je to na koju će se kod nas vjerojatno rijetko tko upustiti. Urbano vrtlarstvo kod nas je u povojima i nije na razini nekih drugih europskih zemalja, dijelom zato što mnogi stanovnici gradova imaju vikendice ili obitelj van grada gdje sade povrće, a dijelom i jer nemamo toliko razvijenu kulturu uređivanja balkona.

-Balkoni nisu kod nas previše uređeni ukrasnim biljkama, pa da se samo prijeđe na uzgajanje jestivih biljaka. Kada se hoda po gradu vidi se da su balkoni rijetko uređeni već su često pretvoreni u lođe kao dodatan stambeni prostor, kaže Čoh.

Ovaj tekst je sufinanciran od strane Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.