Kraljevsko povrće koje krije tajne vitalnosti i detoksa

Sezona je artičoke, gastronomski inspirativne biljke, cijenjene i zbog brojnih ljekovitih svojstava.

Njeno gorko lišće i slatko srce osvajaju nepca od davnina. Tome svjedoče prikazi artičoke u egipatskim grobnicama, a jednako su je štovali i Grci i Rimljani. Prema mitologiji artičoke su nastale kada se Zeus ludo zaljubio u krasoticu Cynaru koja ga je odbila, pa je razljućeni Zeus ljepoticu kaznio pretvorivši je u prvu artičoku. Ako pitate botaničare artičoka je biljka koja spada u porodicu čičaka i zapravo je nikad procvjetali pupoljak. U 16. stoljeću bila je popularna kao afrodizijak, a danas je na posebnom glasu zbog ljekovitih svojstava.

“Utjecaj artičoke na zdravlje dosta je ispitivan. Brojna istraživanja su potvrdila da ekstrakt artičoke, odnosno velike koncentracije poboljšavaju portalni krvotok. Artičoka sadrži antioksidans luteolin koji regulira kolesterol koji se metabolizira u jetri pa se zato kaže da je artičoka čistač jetre. Njeni ekstrakti djeluju na smanjenje masnoća u krvotoku, a osim toga regulira i krvni tlak, odnosno kardiovaskularni sustav”, pojasnila je nutricionistica Mirna Sentić.

Artičoka potječe s mediteranskih prostora, a u Hrvatskoj su rasprostranjene dvije vrste – divlja i vrtna. Priprema se svugdje u svijetu, međutim u talijanskoj i francuskoj gastronomiji zauzima posebno mjesto. Može biti predjelo, prilog, glavno jelo, može se kuhati, peći, pirjati, grilati, puniti, ali i kombinirati s pastom, mesom i drugim povrćem. 

“Artičoke tradicionalno pripremamo u varivu s bobom i graškom, međutim od mesnatog dijela listova i srčike može se napraviti i pašteta ili pesto. Pesto se može kombinirati s pastom ili se od njega napraviti obojeni kruh ili tortilja. Srčika se može i konzervirati pa stavljati na pizzu ili u salatu. Ja predlažem da ih skuhate, dakle izdubite bockavi dio i napunite lukom, mrkovom i pancetom te uživate u slatkim srčikama”, preporučila je nutricionistkinja Mirna Sentić.