U Konavlima su ljudi živjeli u strahu od ‘morica’, Maru i Katu iz Rožata svećenik je prozivao na misi, a Dubrovački senat se ozbiljno obračunavao s njima
Jeste li znali da je posljednja optužnica protiv vještica u Hrvatskoj podignuta prije otprilike 260 godina? Iako danas starije generacije često s nevjericom gledaju na slavlje Noći vještica, povijest pokazuje da su vjerovanja u nadnaravno duboko ukorijenjena i na našim prostorima. U Dubrovniku i okolici, priče o vješticama nisu bile samo bezazlene legende, već stvarnost koja je oblikovala život i svjetonazore ljudi. Dok se danas mnogi mladi pridružuju zapadnjačkim trendovima i slave Noć vještica kroz maskiranje i druženje, u prošlosti su ta vjerovanja imala mnogo mračnije i opasnije posljedice na stvarne živote.
Morice i vještice: Strašna bića iz Konavala
U Konavlima su priče o vješticama bile duboko ukorijenjene u narodnom vjerovanju i doživljavane kao stvarne prijetnje. Razlikovala su se dva tipa vještica – “morice” i prave vještice. Morice su smatrane zlim ženama rođenima s nadnaravnim moćima, koje su noću gušile svoje žrtve, najčešće mlade muškarce, legajući im na prsa dok su spavali. Prave vještice, s druge strane, smatrane su još okrutnijima. Vjerovalo se da stječu svoje moći kroz grozne rituale, poput jedenja srca ili sklapanja saveza s demonskim silama. Bilo da su se bojali morica ili pravih vještica, stanovnici Dubrovnika i okolnih sela živjeli su u stvarnom strahu.
Vještičarenje u Rožatu – slučaj koji je zauvijek obilježio povijest
Tijekom 16. i 17. stoljeća, lov na vještice zahvatio je cijelu Europu, a ni Dubrovnik nije bio pošteđen. Jedan od najslavnijih slučajeva dolazi iz Rožata. Priča kaže da su dvije susjede, Mara i Kata, bile optužene za vještičarenje nakon što su navodno viđene kako kradu barku i odlaze s drugim vješticama na tajanstvene lokacije. Prema legendi, vraćale su se s voćem i drugim blagom iz vrtova koje su posjećivale u svojim noćnim pohodima. Kada ih je susjed razotkrio, svećenik je na nedjeljnoj misi pozvao zajednicu na pokajanje i molitvu, u nadi da će se osloboditi od zla. Priča o Marinom i Katinom “letu na metli” zadržala se kao opomena u tadašnjem društvu.
Dubrovnik kao središte progona vještica
Prvi zabilježeni slučaj suđenja vješticama u Dubrovniku datira iz 1660. godine, kada su žene s Pelješca i Konavala dovođene pred sud pod optužbama za čaranje i bavljenje crnom magijom. Dubrovački senat bio je izuzetno ozbiljan u vezi s progonima te je osnovao posebnu komisiju od pet članova zaduženih za istraživanje slučajeva i provođenje suđenja. Premda su progoni u Dubrovniku bili blaži u usporedbi s nekim drugim dijelovima Europe, slučajevi kao onaj iz Rožata, gdje su susjede bile optužene za tajne sastanke i čarobnjaštvo, ostaju poznati u lokalnoj predaji. Završetak progona vještica u Dubrovniku poklapa se s općim europskim trendom prema prosvjetiteljstvu i znanstvenom napretku u 18. stoljeću, kada su takve prakse sve više bivale osuđene kao nepravedne i neracionalne.
Zanimljivo je da danas, dok neki odbijaju obilježavati Noć vještica jer je “uvozna” tradicija, njezini korijeni kod nas otkrivaju dugotrajnu fascinaciju nadnaravnim. U prošlosti su te priče bile sredstvo kontrole, a danas su još jedan dio folklora.
Sara Babić