Čak ako i ne znate što je eritrofobija, ne znači da je barem jednom niste imali

Prvi spoj, razgovor za posao ili javni nastup može biti stresan pa se javlja lupanje srca i znoje se dlanovi, ali ono što nas odaje je izdajničko crvenjenje lica.

To je mnogim ljudima vrlo neugodno, a neki čak razviju strah od crvenjenja, poznat i kao eritrofobija.

Izrazi lica najčešće su povezani s osjećajima srdžbe, tuge, sreće, straha, gađenja i iznenađenja. U proučavanju izraza lica kao neverbalne komunikacije općenito se vjeruje da je funkcija lica komunikacija, a ne funkcija emocionalnog izražavanja. Izrazi lica najsloženiji su dio neverbalne komunikacije.

U usporedbi s cijelim tijelom, lice je najmanja tjelesna površina sa ima najviše komunikacijskih resursa. Za slanje poruka koristite nos, oči, čeljust, bradu, obrve, boju kože itd. Mogu se dodati i drugi elementi, poput dodirivanja različitih dijelova lica, držanja lica rukama, držanja cigarete, lule, šešira na glavi, naočala itd. Lice je poput otvorene knjige koja signalizira kako se osoba doista osjeća i što misli. Gore spomenute emocije obično se lako čitaju, ali što se tiče identificiranja drugih emocija, situacija nije tako jednostavna, a informacije nisu tako jasne. Lice reagira na sve podražaje i odražava stanje osobe.

Problem nije samo crvenilo, već društvena tjeskoba osobe koja se brine kako to drugi doživljavaju, kaže dr. Ingo Spitczok von Brisinski, član Stručne udruge za dječju i adolescentnu psihijatriju, psihosomatsku medicinu i psihoterapiju u Njemačkoj (BKJPP).

Kako protiv stresa?

Tjeskoba je pojačana nekontroliranošću crvenjenja i njegovim isticanjem nesigurnosti osobe kod koje se javlja. A zabrinutost može učiniti crvenilo vjerojatnijim i intenzivnijim. Međutim, postoje načini da se to obuzda.

U emocionalno stresnim situacijama pomaže slanje tijelu signala za opuštanje, na primjer smirenim i dubokim disanjem ili usmjeravanjem pažnje sa sebe na nešto drugo, tvrdi Spitczok von Brisinski.

Vječno dobrog raspoloženja, naša sugrađnka Maja Čebulc ističe koji je dobar recept kako bi se smanjila takva vrsta nervoze i stresa.

“Po prirodi sam zaista takva kakva jesam, dobrog raspoloženja, međutim to ne znači da je čovjek, u ovom slučaju ja potpuno ravan u mnogim situacijama. Dapače, ne. Tako da srećom nisam imala recimo puno razgovora za posao, to je zapravo funkcioniralo nekim drugim kanalima i nisam bila u velikom stresu radi toga. Svaki ozbiljniji razgovor koji moraš voditi s nekim do koga ti je stalo iziskuje nekakav adrenalin, u nekim situacijama pozitivan a nekim negativan. Otežano dišeš, uzbuđen si, ponekad gorim iznutra, i srce zasigurno itekako lupa u situacijama kada moram reci nekome nešto što mi baš i nije milo. Ali na kraju krajeva to je samo dio života i na tome jako puno radim”, govori Čebulc te ističe kako bi definitivno trebali raditi na sebi i zaključuje,

“Treba vjerovati u sebe, jer bez određene doze samopouzdanja i vjere u sebe sve ono što zapravo želiš nećeš moći ostvariti. Treba stoga vjerovati u sebe i čvrsto stajati iza toga. Mi možemo sve što zamislimo, samo trebamo dovoljno vjerovati u to”, zaključuje Čebulc.

Sport pomaže

To nije lako postići pa bi zato trebalo redovito meditirati i baviti se nekim sportom jer su to dobri načini za smanjenje stresa i tjeskobe općenito, pojasnila nam je socijalna pedagoginja Martina Dumančić Vranješ.

„Dobra je stvar što na sve stresne situacije možemo svjesno utjecati. Jedan od načina kako smanjiti tu napetost, tjeskobu koja se javlja su tehnike disanja na koje možemo u ton trenutku svjesno utjecati, jer je nase disanje automatski povezano sa utjecajem na naš emocionalni sustav i regulaciju koje nam pomaže da možemo to nekakvo trenutno stanje napetosti. „

Međutim, ako eritrofobija ozbiljno utječe na vaš svakodnevni život i tjera vas da izbjegavate društvene interakcije, Spitczok von Brisinski preporučuje kognitivno bihevioralnu terapiju. U razgovoru s terapeutom pacijent može razraditi individualno prilagođene strategije za prevladavanje straha od crvenila.

Kate Lujo