Dubrovački liječnik otkriva koliko kava smijemo popiti u danu

Počeo se piti krajem 19. stoljeća, brzo je gotov, a šalica ne smije biti vruća niti hladna. U njegovoj domovini, Italiji, obožavaju ga i ritualno piju nekoliko puta na dan…

Koncentrirani napitak od kave, kojem je prava domovina susjedna Italija, rijetko tko nije probao. Upravo zbog te popularnosti diljem svijeta ovaj gusti napitak koji mnogima u trenu vraća energiju ima svoj dan i obilježava se danas kao svjetski Dan espressa.

U njegovoj domovini, Italiji, obožavaju ga i ritualno piju nekoliko puta na dan, obavezno uz čašu vode.

Priprema pravog espressa u pravilu traje od 23 do 25 sekundi, a pravi se od sedam grama kave, 25 ml vode između 88 i 92 stupnja, nakon čega se dobije 30 kubičnih centimetara espressa što je dva do tri gutljaja. Mora imati smećkastu kremu, boje lješnjaka, a šalica ne smije biti vruća, ali niti hladna.

Renata iz Dubrovnika je veliki ljubiteljica kave. Ističe da su joj tri velike šalice ukuhane turske kave najdraže, i da nije ljubitelj „mućkalica“ odnosno cappuccina ili Nescaféa. Kavu će s guštom popiti ako joj skuha netko drugi, a u ispijanju uživa i po par sati.

Svjetski dan espressa zapravo je stvoren u čast Talijana Angela Moriondia, koji je krajem 19. stoljeća, točnije 1884. godine, izumio prvi espresso aparat koji zasebno kontrolira prolazak pare i vode kroz kavu. Ova je inovacija omogućila iskorištavanje najvećeg mogućeg potencijala iz kavenih zrnaca. Za razliku od drugih metoda pripreme kave, espresso ima veću koncentraciju otopljenih tvari – oko 25 posto, a kod filtrirane kave to je 17 posto.

Intenzivan okus espressa pogodan je i u kulinarstvu. Naime, tamo gdje se kava može izgubiti kada se pomiješa s drugim okusima, espresso ostaje živ. Možete ga pomiješati s s krem sirom, šećerom i brašnom za cheesecake ili napraviti tiramisu. Mnogi deserti zahtijevaju espresso, primjerice sladoled i crème brûlée.

Kava je napitak koji se konzumira tisućama godina, te je popularna širom svijeta. Ima brojne prednosti, ali i mane. Stoga se često postavlja pitanje koliko piti kava na dan? Odgovor će ovisiti o mnogim elementima, kao i razlozima zašto netko treba korigirati količinu kave. Nutricionistkinja Mirna Sentić rekla nam je koliko kave dnevno je optimalno.

“Prema Svjetskoj agenciji za hranu 400 miligrama kofeina na dan je dozvoljeno unositi, sve više od toga se smatra previše. Postoji mogućnost da se u tom slučaju razvije nekakav oblik netolerancije. Ta količina podrazumijeva oko šest espresso šalica. Međutim, nećemo se zavaravati, šalica kave koje smo mi Hrvati naučili piti je kava od otprilike 150 do 200 mililitara. To bi značilo da bi takve dvije šalice na dan bile dovoljne količine kofeina”, kazal je Sentić te naglasila kako se kofein i intolerancija na njega razlikuje od čovjeka do čovjeka, što bi značilo da ga pojedini ljudi  slabo toleriraju pa će u skladu s tim jednostavno izbaciti kofein kao supstancu iz prehrane.

Često se čuju komentari da netko pije previše kave i da bi trebao smanjiti količine.

Voditelj Odjela za kardiologiju OB Dubrovnik, dr. Jerko Ferri Certić odobrava umjeren unos kofeina u obliku kave.

“U našim krajevima, kao i u Italiji, općenito u južnijim krajevima ispijanje kave je ritual i često nezaobilazan početak dana. Kava je generalno kao i sve u životu, u umjerenim količinama dobra i korisna za naše zdravlje. Kofein, glavni sastojak kave, koji je alkaloid i djeluje stimulativno, povećava snagu prilikom određenih fizičkih opterećenja. Što se tiče srca, nema neke veće interferencije kad je u pitanju tlak, puls ako se pije naravno u umjerenim količinama. Međutim, ako se uzima prekomjerna doza kave, odnosno kofeina može doći do većeg niza problema. Dehidracija, kofein je jedan diuretik, smanjuje prag boli jer djeluje na neke živčane završetke. Može ubrzati srčani ritam samo ako se ekstremno pretjeruje u unosu kofeina. Popiti dvije do tri kave dnevno, oko 400 miligrama kofeina, to je sasvim dovoljno. Kad su u pitanju adolescent, mlađi ljudi manje tjelesne težine svakako je preporuka i manje od navedenog, 100 do 200 miligrama. U normalnim količinama unosa kofeina nema nekakvu interferenciju. Zaključak bi bio da sve u umjerenim količinama dobro dođe za naše zdravlje pa tako i unos kofeina u naš organizam”, kazao je voditelj Odjela za kardiologiju OB Dubrovnik dr. Jerko Ferri Certić.

Kate Lujo