SPAVA, A LETI Dolaze se gnijezditi i razmnožavati, love kukce i komarce, što kad padnu i ne mogu poletjeti

Dubrovačko ljetno nebo nezamislivo je bez čiopa. I dok većinu svog života provode u letu, omiljene kriještalice u naše krajeve dolaze kako bi se gnijezdile. To je jedan od rijetkih trenutaka njihovog kratkog ptičjeg života u kojem ne lete, jer ove neumorne letačice u letu čak i spavaju. No, i najspretnije letačice ponekad završe na tlu odakle im je, zbog kratkih noga i dugih krila, teško uzletjeti. Kako pristupiti čiopi koju smo pronašli na podu, rekao nam je ornitolog Dubravko Dender iz udruge Biom.

“Bilo bi dobro najprije utvrditi je li riječ o odrasloj ptici ili o mladuncu. Ako ptica ima već formirana letna pera i djeluje odraslo, najbolje bi bilo odnijeti je negdje na otvoren prostor, dalje od prepreka, i dok stoji na dlanu, blagim pokretom ruke pokušati je potaknuti da poleti. Naime, ako padnu u uskim uličicama, čiope mogu imati problem s polijetanjem s tla, budući da one ne mogu stati na nogama te im treba dosta čistog prostora kako bi mogle uzletjeti”, rekao je Dender.

Jedan od razloga zbog kojih mlade čiope završavaju na tlu su skučena gnijezda. Naime, šupljine koje odabiru za gniježđenje ponekad nisu dovoljno prostrane pa, kako mladunci rastu, u njima jednostavno više nema mjesta za sve.

“Ako na tlu pronađete ptića čiope uvijek se možete javiti nekom od prihvatilišta za ptice ili osobi koja ima iskustva u othranjivanju ptića, a možete ga i sami othraniti. Jedan od savjeta je da se pticama nikada ne dava voda, budući da oni vodu uzimaju iz hrane. U specijaliziranim trgovinama mogu se nabaviti kukci koji mogu poslužiti kao hrana, a alternativa je i suha, isključivo pseća hrana koja se prethodno namoči u vodi. Ptića bi bilo dobro držati u kartonskoj kutiji ili nekom zatamnjenom mjestu, gdje neće biti izložen stresu i uznemiravanju”, savjetovao je Dender.

Ornitolog Dender ističe i da je u gradskim sredinama iznimno važno očuvati mjesta za gniježđenje čiopa. One su poželjni susjedi koji se hrane velikim brojem letećih kukaca, među ostalim i komarcima, a njihov opstanak u gradovima donosi korist i ljudima.

„Ono što se danas događa u Dubrovniku i Hrvatskoj već se dogodilo u mnogim zapadnoeuropskim zemljama. Obnovom povijesnih građevina i modernom gradnjom zatvorene su brojne šupljine u kojima su se ptice gnijezdile, zbog čega su izgubile svoja tradicionalna mjesta za razmnožavanje. Nastojimo osvijestiti taj problem pa smo u suradnji s Prirodoslovnim muzejem Dubrovnik i Zajednicom tehničke kulture Grada Dubrovnika, provodili brojne aktivnosti kojima smo nastoji upozoriti na problem nestanka prostora pogodnih za gniježđenje čiopa. Nadamo se da ćemo uskoro pokrenuti pilot-projekte upravo na području Dubrovnika i njegove okolice te tako potaknuti i druge da krenu u tom smjeru”, rekao je Dender.