Zašto je atletika kraljica sportova: trener o razvoju djece, kretanju i ključnim pogreškama roditelja

U ovom modernom vremenu uloga sporta nikada nije bila važnija. U razgovoru s atletskim trenerom Vedad Đugum otkrivamo zašto se atletika s razlogom naziva kraljicom sportova, koliko je važna u najranijoj dobi te koje greške najčešće radimo kada je riječ o sportskom razvoju djece.

Na samom početku, Đugum jasno objašnjava zašto atletika nosi epitet bazičnog sporta.

„Atletika razvija osnovne i ključne motoričke sposobnosti – brzinu, snagu, koordinaciju, ravnotežu. To su temelji svakog drugog sporta, ali i normalnog funkcioniranja kroz život“, ističe Đugum.

Naglašava kako su upravo trčanje, skakanje i bacanje prirodni oblici kretanja koje čovjek koristi od najranije povijesti.

„Zato se atletika i naziva kraljicom sportova – jer je u svojoj srži najprirodniji oblik kretanja i razvoja čovjeka“, dodaje.

Rana dob kao ključ razvoja

Poseban naglasak stavlja na uključivanje djece u sport već u najranijoj dobi.

„S djecom radimo već od pete godine, a ako su spremna, uključujemo i mlađe. Važno je da kroz igru i kretanje razvijaju cijeli motorički sustav“, objašnjava.

Ističe kako atletika, uz plivanje i gimnastiku, čini osnovu sportskog razvoja.

„Što se djeca ranije počnu kretati, to će imati bolju podlogu – ne samo za sport, nego i za život općenito“, naglašava.

Jedan od najvećih problema današnjice, prema Đugumu, jest nedostatak kretanja kod djece. „Danas djeca gotovo da se i ne igraju vani. Stadioni su prazni, parkovi su prazni. Nekad smo djecu pronalazili na ulici, danas ih nema“, upozorava.

Posebno ističe utjecaj tehnologije. „Djeca provode i do sedam ili osam sati dnevno na mobitelima. To ostavlja ozbiljne posljedice na njihov razvoj“, kaže.

Dodaje kako zbog toga djeca danas dolaze na trening s puno slabijim motoričkim sposobnostima nego prije.

Najveća pogreška: prerana specijalizacija

Kada je riječ o sportskom razvoju, Đugum bez zadrške izdvaja najveći problem. „Prerana specijalizacija je najveća greška. Djeca se prerano usmjeravaju na jedan sport i odmah se očekuju rezultati“, naglašava.

Objašnjava kako takav pristup često dovodi do zasićenja i odustajanja. „Dijete treba proći dug put – od početnika do seniora. Ako ga prerano opteretimo rezultatima, vrlo lako će izgubiti motivaciju“, upozorava.

Ističe i važnost povjerenja između roditelja i trenera. „Roditelji su važni, ali trebaju vjerovati procesu i trenerima. Samo zajedno možemo napraviti pravi rezultat“, dodaje.

Unatoč percepciji da je atletika „samo trčanje“, Đugum naglašava njezinu raznolikost.

„Atletika ima čak 48 disciplina. To nije samo trčanje – tu su skokovi, bacanja, višeboji i brojne druge aktivnosti“, objašnjava.

Dodaje kako se treninzi za djecu prilagođavaju kroz igru. „Kroz dječju atletiku radimo poligone, igre i različite zadatke kako bi djeca razvijala sve sposobnosti, a pritom se zabavljala“, ističe.

Naglašava i kako atletika može biti odlična podloga za druge sportove. „Mnoga djeca paralelno treniraju atletiku i druge sportove i uspješna su u oba. Upravo zbog te širine koju atletika daje“, kaže.

Strpljenje kao ključ napretka

Za kraj, Đugum šalje važnu poruku roditeljima i djeci.

„Danas svi žele rezultate odmah, ali u sportu to ne ide tako. Prve promjene vide se tek nakon nekoliko mjeseci, a pravi napredak dolazi kroz godine rada“, objašnjava.

Dodaje kako je najvažnije ne odustati prerano. „Treba dati vremena, biti uporan i vjerovati procesu. Atletika će sigurno dati rezultate – i u sportu i u životu“, poručuje.

Atletika nije samo sport – ona je baza kretanja, razvoja i zdravog odrastanja. U svijetu u kojem djeca sve manje spontano razvijaju osnovne vještine, njezina uloga postaje još važnija.

Kako naglašava Vedad Đugum, atletika pruža širok spektar mogućnosti i temelj koji ostaje za cijeli život. Upravo zato, možda je baš prvi korak na atletskoj stazi – najvažniji korak koji dijete može napraviti.