BICIKLISTI NA UDARU Ni dva milijuna eura vlasnicima nije dovoljno, a neki su ljuti jer im se uzima ono što su sami uzurpirali od drugih

Završena je i treća prezentacija projekta rekonstrukcije ceste Korčula-Račišće u gradskoj vijećnici i to za stanovnike Račišća. Treća je prezentacija bila ujedno i najžustrija, pale su i neke teške riječi, a lokalno stanovništvo je uglavnom nezadovoljno jer će dio ostati bez parkinga ili maslina.

I ovog su puta cestu prezentirali Ivo Kaštelan, ravnatelj ŽUC-a kao nositelja projekta, projektanti tvrtke Geoprojekt d.d. iz Splita, posebni savjetnik na projektu Jeroslav Šegedin, dugogodišnji građevinski inženjer te šef izgradnje Pelješkog mosta, uz moderiranje gradonačelnika Korčule Frana Jeričevića.

Vrtoglavih 25 milijuna eura vrijedna rekonstrukcija ceste koja je rak rana istočnog dijela otoka uskoro kreće s realizacijom. Postojeći kolnik od trenutačnih pet metara širine, proširit će se na 5,9 metara, nešto šire u zavojima. Problem je, kako su istaknuli mještani Račišća, biciklistička staza.

Jedan je mještanin istaknuo kako će se biciklisti voziti kolnikom kao što rade i do sad, na što je Kaštelan odgovorio da neće jer će imati 2,5 metara široku biciklističku stazu. Biciklisti će se voziti kolnikom na mjestima gdje se nije mogla osigurati dovoljna širina staze, no staza pokriva 99,5 posto trase.

Jedna je mještanka potom inzistirala da je ravnatelj ŽUC-a obećao maknuti biciklističku stazu iz projekta i to na prvoj prezentaciji, što, moramo priznati, nismo primijetili ni čuli, a nisu ni projektanti i ravnatelj. Potom je otočanin poručio da neka biciklisti voze po cesti kao i do sad, da su vozači na otoku strpljivi.

Iznenađujuć komentar ako uzmemo u obzir da su biciklisti omraženi diljem otoka, a pogotovo na cesti do Račišća koja je uska, opasna i ne udovoljava zahtjevima modernog cestovnog prometa. Tijekom sezone cesta je puna biciklista koji ometaju promet dovodeći i sebe i druge sudionike u opasnost, a vozače do ludila.

Drugi je mještanin revoltiran biciklistima koje „Kriljani“ iskrcaju u Račišće pa onda voze po cesti lijevo, desno, ističe da se radi uglavnom o starijim ljudima te da su bezobrazni. Poručio je da cestu u mjestu nitko nije ni pogledao od Austro-Ugarske monarhije. Ravnatelj Kaštelan zamolio ga je mirnim glasom da pripazi na intonaciju, na što je čovjek odgovorio da ga on ne napada, ne viče, već da Račišćani tako govore. Moramo priznati da je bio u pravu, na otoku je to poznata činjenica.

Postavljeno je odlično pitanje o otkupu zemljišta, na koje je ravnatelj detaljno odgovorio. Naime, za otkup zemlje od privatnih vlasnika osigurano je 2,1 milijuna eura.

„Postupak otkupa vodi Ured državne uprave DNŽ, a procjenu vrijednosti rade ovlašteni vještaci koji će potom napraviti elaborat te formirati cijenu po kvadratu. U cijenu ne ulazi samo zemljište, već i poljoprivredne kulture poput maslina, ulaze i suhozidi, gustirne, sve će se to dodatno platiti. Ako se vlasnik zemljišta ne složi s otkupnom cijenom, ima pravo zatražiti ponovno vještačenje i veću cijenu, ali to ne sprječava izvlaštenje“, objasnio je Kaštelan.

Vlasnici privatnih zemljišta kojima će cesta ući u posjed imaju zakonsko pravo, na različite načine, tražiti veću cijenu otkupa. Međutim, dok proces formiranja cijene traje, projekt rekonstrukcije ceste će se svejedno realizirati. Radi se o uobičajenoj praksi jer da proces izvlaštenja ovisi o volji građana, niti jedna cesta se ne bi nikad izgradila.

Odlična pitanja postavio je jedan član MO Račišće. Zanimalo ga je može li se obnoviti 900 metara ceste od znaka Račišće na ulazu u mjesto do crkve. Radi se o dijelu ceste koji nije obuhvaćen projektom, a derutan je, uzak i ima rupe te je nesiguran za promet, kako je istaknuo. Na to je Kaštelan odgovorio da će izaći na teren, vidjeti točno o čemu se radi te da će napraviti što je nužno kako bi se taj dio sanirao.

Pitao je također o organiziranju prometa dok budu trajali radovi te alternativnim pravcima, u prvom redu misli na pet kilometara dugu lokalnu cestu Kneže-Pupnat koja trenutačno nije u stanju da se na njoj može odvijati siguran, dvosmjerni promet.

„Promet će biti organiziran s pomoću semafora i privremene regulacije, cesta neće biti zatvorena za promet. Međutim, svjesni smo da bi bilo dobro ponuditi i alternativu, odnosno cestu Kneže-Pupnat, ali treba obaviti potrebne radove kako bi bila spremna prihvatiti dvosmjerni promet. Zbog toga, u dogovoru s Gradom Korčulom, u tijeku je uknjižba te lokalne ceste na katastru, a nakon što se uknjiži, pristupit ćemo proširivanju“, objasnio je Kaštelan.

Zanimljiv je bio razgovor s uznemirenom mještankom koja je naglasila kako joj „žele uništiti život s biciklističkom stazom“. Naime, žena je istaknula da je u mirovini i da kao dodatni prihod, da bi preživjela iznajmljuje, ima apartmane. Cesta će joj oduzeti parkirna mjesta za goste, za sebe ima osigurano mjesto.

Ravnatelj Kaštelan je pitao je li u njenom vlasništvu parcela koju trenutačno koristi za parking, odgovorila je da nije. Kaštelan je odgovorio da su u projektu bila osigurana parkirna mjesta u Knežama, ali su se na zahtjev mještana, a potom i Grada Korčule, bočni parkinzi izbačeni iz projekta 2022. godine. Odnosno ima osiguranih parking mjesta, ali nešto dalje od kuće. Žena je bila nezadovoljna i uporna da je za to kriva biciklistička staza.

Projektant je pitao bi li im biciklistička staza smetala da se zove nogostup. Račišćani su odgovorili da nemaju ništa protiv nogostupa, na što je projektant odgovorio da je to jedno te isto jer je za mješovitu namjenu. Potom je netko uzviknuo – „A gdje je bio nogostup sve ove godine, ne treba nam nogostup!“.

Jedna je mještanka održala predavanje inženjerima i projektantima kako se projektom nasipa more, na što su oni začuđeno odgovorili da baš i nije tako te da će zidovi ceste propasti od dinamike mora. Tražila je uvid u lokacijsku dozvolu, a potom je pročitala EU direktivu kojom se ističe kako je plan na razini cijele Unije da se prometnice maknu od obale zbog klimatskih promjena i povećanja razine mora. Istaknula je da zato treba odustati od rekonstrukcije ceste do Račišća jer su u Knežama kuće već praktički u moru te da treba graditi zaobilaznicu.

Na to je predavanje replicirao Jeroslav Šegedin još jednom ističući kako projekt rekonstrukcije ceste do Račišća ne isključuje zaobilaznicu za Kneže i Račišće koja je u prostornom planu te koja će se graditi u budućnosti. Istaknuo je da Europska unija neće graditi nove prometnice uz obalu, ali da se u ovom slučaju radi o rekonstrukciji postojeće ceste.

„Moram priznati da nisam razumio vaše zahtjeve, sami kažete da nije dozvoljene podizati cestu od razine mora i da su kuće uz prometnicu već ugrožene kao argument da treba izgraditi zaobilaznicu. Recimo da smo sad u ovom trenutku izgradili zaobilaznicu – vaše kuće su i dalje uz cestu koja je ugrožena zbog podizanja razine mora! Ako prvo izgradimo zaobilaznicu, vaše kuće su u moru, kako vam onda to neće smetati, a sad vam smeta?“, pitao je Šegedin.

„Svi znamo da će te kuće i cesta za 50 godina bit pod morem!“, uzviknula je žena.

„Ja to ne mogu tvrditi, ali mogu vam dati primjer Vignja i Kućišta. Tamo je prvo napravljena obilaznica, a cesta kroz naselja se nikad nije rekonstruirala. Pitajte ljude tamo kakve imaju probleme i kakva im je danas cesta“, objasnio je Šegedin.

Većinu razumnih i logičnih zahtjeva građana ŽUC je već prihvatio i uvrstio u projekt, sve zahtjeve i dalje možete slati pismeno na info@zuc-dubrovnik.hr.