Je li moguć suživot ugostitelja i borova? Da, ali ne s betonom ni na restoranskoj magistrali

Nakon što je Korčulanska napisala status na društvenim mrežama o restoranskim podestima u starogradskoj jezgri i boru na čije je deblo netko nalio beton kako bi mu terasa bolje „sjela“ na javnu površinu, nadležni su izašli na teren. Evo što smo doznali.

„Zašto svake godine isti objekt ne diže svoju terasu??? Na slici se vide dva bora oko kojih je naliven beton, oko jednog bora je terasa dignuta, a oko drugog, relativno mladog, je terasa plus beton. Prošle godine je jedan usahnuo, ‘starosne godine’? Da možda ,ali vjerujem da je dobivao dovoljno tekućine da bi mu se produžio vijek. Znači da bi ovaj mladi ubrzo mogao doživjeti istu sudbinu. Apeliram nadležnima da poduzmu nešto, maknuti terase oslobodit ga od betona…“, napisala je i označila GO HDZ Korčula, gradonačelnika Korčule Frana Jeričevića, Grad Korčulu, Gradski kotar Stari grad i KTD Hober.

Podesti su dugogodišnji problem na Šetalištu Petra Kanavelića, najfrekventnijoj restoranskoj ulici korčulanskoga staroga grada. U pravilu, ugostitelji bi podeste trebali staviti prije sezone, a nakon što završi, trebali bi ih ukloniti. Međutim, dio ugostitelja ostavlja podeste tijekom zime, oko njih se kupi smeće, a starogradska jezgra izgleda oronulo i zapušteno. Osim toga, smetaju borovima, a netko se dosjetio jednog čak i zabetonirati.

„Nismo imali informaciju da je netko zabetonirao deblo bora dok sugrađanka nije objavila post na društvenim mrežama, čini nam se da je beton star najviše dvije godine. Iako bi beton trebao ukloniti onaj tko ga je i nalio, nećemo čekati da se nađe počinitelj, već ćemo ga ovih dana ukloniti štemalicom i posebnim alatom kojeg čekamo“, objasnila nam je Vlasta Biliš, voditeljica održavanja čistoće javnih i zelenih površina, upravljanja grobljima i pogrebnih usluga u KTD-u Hober.

Hober se muči s borovima na Zakrjanu već godinama, da ne kažemo desetljećima, a ta je borba ogledan primjer teškog suživota prirode i kapitalizma. Stoljetna ljubav između alepskog bora i Korkyre Nigre, koja je zbog njegove tamno zelene boje u prošlosti dobila svoje mistično ime, tako je u 21. stoljeću došla kraju, bor je posljednjih desetljeća na Zakrjanu neprijatelj broj jedan, a brojni bi Korčulani radije vidjeli na šetalištu neko drugo stablo.

Osim što im smeta smola koju borovi u ljetnim mjesecima ispuštaju, strepu i od grana koje pucaju pod jakim vjetrom i padaju na krovove kuća. Imperativi modernog turizma doveli su do stihijskog i neplanskog rezanja borovih grana desetljećima unatrag s posljedicom otvorenih rana iz koje curi smola. Osim toga, kroz krošnje su provučene razne žice i kablovi, a drveni podesti na kojima ugostitelji slažu svoje stolove, ostavljaju deblima i mladim stabljikama tek male rupice za rast i utaživanje žeđi.

No, postoji i druga strana priče. Stara aleja na Zakrjanu zasađena je 1930-ih godina prošlog stoljeća, a već 1861. godine postoje prvi dokumentirani zapisi o sadnji borova na otoku. Gotovo sto godina stara aleja zaslužna je za prepoznatljivu vizuru korčulanske starogradske jezgre, borove krošnje nagnute preko stoljetnih korčulanskih zidina postale su zaštitni znak grada. No, s borovima imaju, otkriva nam voditeljica Biliš, pune ruke posla.

U ožujku su uklonili osušeni, veliki broj iz aleje jer je predstavljao opasnost za građane. Iako su najavili da će novi posaditi nakon sezone, još nisu to napravili, no proces je u tijeku, Vlasta Biliš nam ističe da je Hober već u dogovorima s Milanom Vojinovićem za sadnju novoga. Prošle godine su također uklonili još jedan osušeni bor koji je imao samo deblo, ali na istom mjestu nisu mogli posaditi novoga jer su se u visini krošnje susjednih borova razgranale.

„Planiramo posaditi i jednog bliže kuli Zakrjan, no sad su na toj lokaciji građevinski radovi. Uvijek je rasprava treba li ostaviti borove ili posaditi neko drugo stablo. Budući da su borovi zaštićeni, trebalo bi u dogovoru s konzervatorima promisliti što bih moglo eventualno zamijeniti, ova aleja je već prilično stara i dala je svoje. Međutim, prednost bora je što je izrazito otporan, a oni su i simbol grada“, napomenula je Biliš.

A bitku s podestima vodi gradonačelnik Korčule Jeričević. Tijekom sezone, ugostitelji koriste i plaćaju najam javne površine na koju namjeste svoje podeste. Ugostiteljski objekt koji radi i tijekom zime, ne mora uklanjati podeste, a ne mora ni plaćati javnu površinu. Oni koji ne rade zimi, a nisu uklonili podeste, morat će platiti kaznu.

„Dogodine ćemo postrožiti te uvjete, ugostitelji će biti dužni obavijestiti Grad do 1. studenoga hoće li raditi zimi ili neće. Oni koji ostave podeste, a ne rade, platit će novčanu kaznu. I pritom ne mislim samo na podeste, nego i na cijelu javnu površnu, pitare i slično“, poručio je gradonačelnik.

FOTO: Josipa Favro Kurtović, Iva Cebalo