Dubrovnik ima svoje oriđinale, a otok ima Veseljavce i to originalnije od originala!

Blatski Veseljavci, klapa Veseljavci, Udruga za očuvanje blatske pučke pjesme i veseljanja ili vokalna skupina Blaćana koji odlično sviraju i još bolje pjevaju – kako god ih nazvali, nećete pogriješiti, no najrađe se odazivaju na jednostavno ime Veseljavci, a nama se čini da su i pravi otočni oriđinali!

Ako ste ih imali priliku slušati na nekoj fešti ili događaju, a rijetki su oni s otoka koji ih još nisu čuli, onda sigurno znate da njihov nastup opravdava i ime koje nose.

„Kako nam je u imenu, tako nam je i u nastupu! Širimo radost, ljubav prema pjevanju i sviranju te dobro raspoloženje i baš nas zato ljudi vole i cijene. Neformalni smo i opušteni, uživamo u pjesmi, mi nismo u rangu Kumpanja ili Intrada, ne idemo na festivale, pjevamo iz ljubavi kad nam se prohtije, kako bi nam svima bilo lijepo. Iako smo udruga, nismo profitabilni, od nastupa ne zarađujemo, ako imamo sredstava viška na kraju godine, kupimo darove vrtićkoj djeci, djeci s poteškoćama ili umirovljenicima u domovima“, objasnio nam je Tomislav Žuvela, službeni PR Veseljavca.

I baš su to napravili ovih dana u Domu za starije i nemoćne osobe u Korčuli i Veloj Luci. Darovi su uvijek dobrodošli, no ništa ne obraduje srca starih, ali i mladih, kao pjesma, druženje i lijepa riječ, a kako im je bilo u domovima za starije, najbolje opisuju osmijesi i radosni pogledi na slikama i videima.

Nećemo pogriješiti kad kažemo da su Veseljavci postali otočni folklorni fenomen, a objasnit ćemo vam i zašto. U današnje vrijeme, naći vokalni ansambl koji će nastupiti na poziv iz čiste ljubavi prema Blatu, otoka i tradicionalnoj pjesmi, bez novčane naknade i to s pristupom koji je opušten, susretljiv i druželjubiv – ravno je čudu! A kad tome još pridodamo i razlog ili izvor iz kojeg su Veseljavci potekli, priča je još snažnija.

Kako nam je objasnio Tomislav, u Blatu je i danas vitalan prastari običaj „veseljanja“, odnosno kolendavanja i to „na vižiju“ Božića, Nove godine i Tri kralja. Dan prije blagdana, grupice Blaćana pjevaju po kućama stare crkvene i pučke napjeve, nagovještavajući radost, družeći se uz hranu i piće.

„U prošlosti je bilo puno više dječjih grupa, djeca su veseljavala kako bi skupili koji solad ili bombon, a bilo je i više starijih mužikanata kojima je cilj bio izist i popit. Običaj se još uvijek održava, ali grupa nema ni blizu kao što je nekad bilo i zato su nastali Veseljavci, kako bi sačuvali tradicionalno pjevanje i običaje“, objašnjava nam Tomislav.

Veseljavci neformalno nastaju prije tridesetak godina, a kao udruga djeluju zadnjih desetak. Tradiciju pučkog pjevanja njeguju tijekom cijele godine, ali ne samo to.

„Pjevamo pučke i crkvene napjeve, ali i dalmatinske pjesme, naš mediteranski melos. Što se tiče muzik,e ne idemo ni na istok, ni na sjever, ni na zapad, samo Dalmacija“, zaključio je Tomislav ozbiljno napominjući da sastav broji dva harmonikaša i čak tri gitare.

I baš je ta jednostavnost, ali i dosljednost, privukla nove, mlade Veseljavce. Naime, danas grupa broji dvadesetak članova u dobi od 25 do skoro 80 godina! Kičma i stup udruge što se tiče pjevanja i sviranja, otkriva nam Tomislav, je Ante Petković Njoško, inače poznati otočni kantadur. Tonći Borovina Bubi je zadužen za snimanje i fotodokumentaciju nastupa i događanja koje potom objavljuje u Facebook grupi Klapa Veseljavci Udruga za očuvanje blatske pučke pjesme i veseljanja, a naš sugovornik Tomislav je za odnose s javnošću. I baš mu stoji ta titula, s medijima razgovara pametno, koncizno, opušteno i prije svega – zanimljivo.

„Raspon godina naših članova je ono čime se volimo pohvaliti. Svi smo na svoj način, različitih svjetonazora i opredjeljenja, ali za našu trpezu politika nije dobrodošla. Naše teme su što ćemo izist i popit, ženske i naravno nogomet, nikad politika! A kad se taknemo Hajduka, e onda pade pala“, istaknuo je Tomislav ozbiljno objašnjavajući blatski izraz – „Kad ti pade pala netko te iznervirao preko mjere da si se spreman naljutiti. Drugo značenje bi bilo kompletni prestanak komunikacije, a tu je i treće značenje, kad više ne znaš što bi rekao pa svi viču u jedan glas, značenje ovisi o kontekstu rasprave“.

Veseljavci su, bez lažne skromnosti, pravi otočni fenomen kojega treba doživjeti da biste ga do kraja shvatili. Osim dobre svirke i pjesme, prostor oplemene poznatim, bodulskim humorom koji je istodobno britak, uvredljiv i urnebesan i sam po sebi je poseban i jedinstven. Osim toga, veselje koje ih prati je, vjerujte nam, zarazno!

Središnji, godišnji događaj za Veseljavce je 22. travnja, na Dan planeta Zemlje kad se na Kruliću, bašćini između Blata i Smokvice gdje otočani imaju poljske pojate, skupi na stotine ljudi kako bi feštali, pjevali i družili se. To organiziraju planinari, objašnjava nam Tomislav, no Veseljavci su i članovi crkvenih zborova, mužika, društava, ima vinara, dobrovoljnih davatelja krvi… Na taj se dan okupe svi zajedno i slave, čini nam se, život!

Osim U Blatu, nastupali su po cijelom otoku, Pelješcu, Dubrovniku pa čak i u Pragu! Tomislav ističe nastup u Vrbovici na poziv njihovog sumještanina Mislava, no kaže da su im Žrnovci posebno dragi jer imaju sklonost pjevanju, a vole i počastiti. Dok ne nastupe u vašem gradu, bacite oko na videa koja su nam poslali s današnjeg nastupa u Korčuli i Veloj Luci.

Veseljavci su mnogo više od udruge i mnogo više od skupine pjevača, oni su živa narav otoka, ali i dokaz da je najljepša glazba ona koja se dijeli iz čiste radosti i koja, gdje god se zapjeva, pretvori običan dan u praznik.