
Na Korčuli i Pelješcu nikad veći investicijski val, u ovom se trenutku ulažu milijuni eura!
Jutros je u prostorijama Općine Blato potpisan ugovor s izvođačem radova za uređenje zapadnog, cestovnog ulaza u mjesto, projekt vrijedan 540 tisuće eura, a potom je u Brni otvorena nova komunalna luka, projekt vrijedan nešto manje od 600 tisuća eura što znači više od milijun eura novih ulaganja u otok.
Međutim, to nije ni blizu sve! Vlada RH u zadnje se vrijeme raspištoljila kad su Korčula i Pelješac u pitanju, osim povijesnih lučkih i cestovnih ulaganja tu su još i dvije aglomeracije koje uskoro kreću s realizacijom, navodnjavanje Čarskog polja, uređenje Specijalne Bolnice Kalos… Ukratko, trenutačno se za poboljšanje kvalitete života na otoku ulaže vrtoglavih 230 milijuna eura, zapravo i više!
Istaknuo je to danas ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Iako je potpredsjednik Vlade i ministar resora koji je po važnosti non-stop u fokusu medija i javnosti, Branka Bačića često susrećemo na otočnim presicama, otvaranjima projekata, potpisivanjima ugovora… Što ne čudi, ako uzmemo u obzir da su Pelješac i Korčula ovih dana najveća gradilišta južno od Splita.
„Jedan od temeljnih stupova našeg rada je ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske, a posebnu brigu iskazujemo prema otocima. Otoci imaju posebnu ulogu, imaju poseban Zakon, projekti koji se na otocima provode financirani su najvećim dijelom sredstvima EU, ali i iz državnog proračuna. Kroz brojne realizirane projekte želimo steći što bolje uvjete za povratak i život na otocima. Osim toga, svaki peti turist koji dođe u Hrvatsku boravi na otoku, ulaganjem u otoke, ulažemo i u gospodarstvo“, objasnio je ministar Bačić.
Ipak, koliko god država uložila u otoke, otočanima se to uvijek čini malo, a projekti koji su u tijeku i u najavi često se dočekuju na nož. Sumnjičavost otočana sigurno je dijelom i opravdana, život je na škoju i radost i tuga, sjećate se? No ne možemo zažmiriti na činjenice, a činjenica jest da se trenutačno na otoku i poluotoku vrti investicijski ciklus veći od 230 milijuna eura!
„To su velika ulaganja i za puno veće, urbanije sredine od Korčule i Pelješca. Trenutačno se na području otoka i Općine Orebić realiziraju projekti ukupne vrijednosti veće od 230 milijuna eura. Taj enorman odnos usmjeren je na kvalitetno povezivanje otoka s kopnom, što je preduvjet za kvalitetan, otočni život. Vlada RH je pokazala iznimnu brigu za hrvatske otoke“, istaknuo je ministar nakon čega je počeo nabrajati što se sve gradi ovih dana na Korčuli i Pelješcu.
Novi pomorsko-putnički terminal u Veloj Luci je već završen i otvoren (oko 15 milijuna eura), za luku Polačište je završila javna nabava za odabir izvođača i nastavak radova (oko 25 milijuna eura). Ubrzo se otvaraju ponude izvođača za luku Perna (14,5 milijuna eura), a uskoro će biti raspisan natječaj za odabir izvođača za uređenje i maritimnu zaštitu luke Prigradica (8,5 milijuna eura – prva faza). Komunalne lučice koje niknu po otoku i šire nismo ni spominjali kao i niz manjih zahvata u kontekstu lučke infrastrukture.
Što se tiče cestovne infrastrukture, zaobilaznica Orebić je dobila izvođača, potpisan je ugovor o financiranju (oko 50 milijuna eura). Potpisan je ugovor o financiranju dugoočekivane rekonstrukcije ceste Korčule – Račišće (25 milijuna eura). Ne zaboravimo spojnu cestu Lokva – Polačište (5 milijuna eura) i niz manjih, cestovnih ulaganja.
Kako bi se gospodarska infrastruktura mogla usporedno razvijati, ravnomjerno ili, ako baš hoćete, kohezijski, važno je započeti s realizacijom opsežnog, kompliciranog i skupog projekta aglomeracije. Projekti aglomeracije su veliki infrastrukturni projekti usmjereni na poboljšanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na određenom području, samo priprema dokumentacije traje godinama, negdje i desetljećima, no bez aglomeracije nema ni turističkog razvoja otoka, poluotoka i regije. Ukratko, bez aglomeracije nema života, baren ne onoga u budućnosti.
Kako smo doznali od ministra, priprema aglomeracije Vela Luka započela je prije 22 godine, a uskoro se bliži i početak realizacije. Isto to čeka i aglomeraciju Blato – Smokvica (južna strana, Prižba, Brna). Taj je projekt započeo još 2011. godine, a detalji bi se trebali ugovoriti do kraja godine. Ukupna vrijednost ove dvije aglomeracije je oko 64 milijuna eura! Tome treba pridodati i gotovo milijun eura već potrošenih na dokumentaciju za aglomeraciju Korčula koja je, ako usporedimo s ovim potonjim, tek u povojima. Tu je i izrazito važno navodnjavanje Čarskog polja (14 milijuna eura), rekonstrukcija SB Kalos (8,5 milijuna eura), obnova OŠ Vela Luka (3,2 milijuna eura)…
Računica je jasna, više od 230 milijuna eura.
„U svakom od tih projekata promatram i pratim podizanje cjelokupne infrastrukture otoka na novu razinu što je preduvjet za snažni budući razvoj Korčule“, zaključio je mirno ministar Bačić.
I zaista, voljeli Branka Bačića ili ne, morate priznati da se ovakav investicijski ciklus rijetko viđa na ovako malom geografskom području. Nervirao vas HDZ ili ne, ovakav investicijski ciklus predstavlja priliku koja nadilazi pojedinačne projekte i mišljenja. Sustavno podizanje prometne, lučke i komunalne infrastrukture stvara preduvjete za stabilan razvoj i dugoročnu održivost otočnih zajednica. I ne samo to, usklađenom realizacijom ovih projekata, Korčula i Pelješac mogli bi prvi put nakon dugo vremena, ako ne i ikad, imati infrastrukturu usklađenu s vlastitim potencijalima.
U tom kontekstu, više od 230 milijuna eura ulaganja ne znači samo nove ceste, luke i sustave odvodnje, već i jačanje gospodarskih prilika, bolju dostupnost usluga i veću otpornost lokalnih zajednica, odnosno, manje muke za lokalno stanovništvo. Uz ovakav tempo i koordinaciju, otok bi se mogao pozicionirati kao primjer kako se državne, županijske i lokalne politike mogu uskladiti u korist stvarnih potreba stanovnika, ali i potreba (održivog) turizma.
U javnom prostoru uvijek će biti prostora za sumnje, zamjerke i osobne animozitete, ali brojke i projekti ne znaju lagati ni izmišljati, oni su činjenice. Bez obzira na političke preferencije, teško je osporiti da je Branko Bačić, u ovom trenutku, osoba koja je najviše konkretnog učinila za infrastrukturu otoka, a to je legenda koji se na Korčuli ponavlja već godinama. Od prvog korčulanskog katamarana, do dolaska sv. Krševana na Dominče, od izgradnje ceste preko otoka prije dvadesetak godina, ubacivanja Prigradice u katamaransku liniju pa sve do izgradnje Pelješkog mosta – na otoku je za sve to zaslužan Branko Bačić, dijelom, vjerojatno, ni kriv, ni dužan.
No, bez obzira na pop (ne)kulturu otoka, iza njega stoji rad koji se mjeri u stotinama milijuna eura, a ne u osobnim dojmovima. Na kraju priče, je li Korčulanin i Blaćanin ili nije?





